Za liječenje SMS poruke, za stranke milioni iz javnog novca
Za oboljele građane u Bosni i Hercegovini novac se prikuplja putem humanitarnih akcija i SMS poruka. Istovremeno, za političke subjekte milioni se planiraju u budžetima. I dok se građani za liječenje oslanjaju na humanitarne akcije, finansiranje političkih stranaka zakonski je predviđena budžetska stavka. Da li za rad ili nerad, ali političke stranke novac dobijaju iz javnih sredstava. Je li onda riječ o pitanju društvenih prioriteta?
SMS i apeli bolesnima
Za liječenje pojedinih pacijenata porodice mjesecima apeluju na građane. SMS poruke i apeli putem društvenih mreža postali su način da se prikupe iznosi koji oboljelima znače liječenje. Humanitarna organizacija Pomozi.ba kroz 143 apela u prošloj godini skupila je 11,7 miliona maraka.
„Te humanitarne organizacije pokazale su da su u svakoj nevolji u kojoj se nađu građani brže od svake vlasti. Potpuno je opravdano što građani u takvim organizacijama vide institucije koje pomažu ljudima i zato je odziv tako veliki. Zapravo je veliki problem što vlasti nisu u stanju pratiti nevladine organizacije takvog tipa“, kazao je novinar Amir Sužanj.
Milioni strankama
Ali zato vrlo dobro prate utvrđeni sistem javne potrošnje. Zakonom o finansiranju političkih stranaka predviđeno je da se finansiraju i iz državnog, entitetskih i kantonalnih budžeta, te budžeta Brčko distrikta. Primjera radi, za finansiranje političkih subjekata prošle godine isplaćena su sredstva u iznosu od 18,8 miliona maraka, podaci su Transparency Internationala Bosne i Hercegovine.
„Budžetsko finansiranje političkim strankama omogućava njihov redovan rad i djelovanje, pogotovo da bi se onemogućilo ili barem da ne bi bilo ovoliko potrebe za crnim novcem, odnosno krađom javnog novca koji se najviše upumpava u predizborne kampanje“, navodi Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove Transparency Internationala Bosne i Hercegovine.
Dodatna odgovornost u izbornoj godini
Vehid Šehić iz Koalicije „Pod lupom“ podsjeća da je prvim zakonom o finansiranju političkih subjekata bilo zabranjeno finansiranje iz budžeta. Da li onda političke stranke, naročito u izbornoj godini, imaju dodatnu odgovornost da građanima pokažu gdje i kako troše novac iz budžeta koji upravo pune građani.
„Daleko smo od demokratskog i odgovornog društva, naročito kada je u pitanju politička odgovornost. Vjerujem da će doći vrijeme kada će na scenu doći političari koji će politiku shvatiti na jedan drugačiji način, da se primarno mora raditi u općem ili javnom interesu, a ne u ličnom interesu“, istakao je Šehić.
Vrag je u detaljima
Tako stranke same određuju šta su prioriteti kada se troši novac građana. U pozadini ostaje pitanje transparentnosti trošenja javnog novca. Kroz zakonsko pravo vrlo brzo dolazi se do manipulacija.
Amel Delić, profesor na Fakultetu za javnu upravu Univerziteta u Sarajevu, upozorava da problem nije samo u postojanju budžetskog finansiranja, već i u načinu na koji se novac raspoređuje i troši.
„To jeste uobičajena praksa u najvećem broju zemalja svijeta, ali, kao što kažu, vrag je u detaljima – u načinu raspodjele sredstava, transparentnosti, načinu prikupljanja i trošenja sredstava i različitim drugim vrstama zloupotreba javnog novca u stranačke svrhe“, kazao je Delić.
Transparentnost nije samo pitanje iznosa koji se troši, već i povjerenja građana u političke subjekte i institucije. Jer dok pojedinac za život i zdravlje pomoć traži od građana, milioni nisu samo pitanje budžetskih stavki, već i šta oni znače za život građana.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.