Diplomatija ratnih brodova na steroidima: SAD potpisuje sigurnosne sporazume širom Latinske Amerike

Dok je pažnja cijelog svijeta usmjerena na četveromjesečnu vojnu kampanju SAD-a protiv Venecuele, Bijela kuća tiho kreira sigurnosne sporazume s drugim zemljama u Latinskoj Americi i Karibima kako bi rasporedila američke trupe širom regije, prenosi The Guardian.

Donald Trump je najavio blokadu naftnih tankera pod sankcijama i naredio zapljenu brodova tokom zračnih napada koji su ubili više od 100 ljudi u Karibima i Tihom okeanu. U istom periodu, SAD je osigurao vojne sporazume s Paragvajem, Ekvadorom, Peruom i Trinidadom i Tobagom.

"Rat protiv droga"

Ovi sporazumi, koji uključuju pristup zračnim lukama, kao što je slučaj s Trinidadom i Tobagom, do privremenog raspoređivanja američkih trupa za zajedničke operacije protiv "narko-terorista" u Paragvaju, potpisani su pod parolom takozvanog "rata protiv droga" — istog diskursa koji Washington koristi kako bi opravdao svoju ofenzivu protiv Venecuele. Iako su dužnosnici Bijele kuće, uključujući Trumpa, izjavili da ciljevi uključuju zapljenu ogromnih energetskih rezervi Venecuele i svrgavanje diktatora Nicolása Madura.

Iako su Sjedinjene Američke Države dugo održavale slične sporazume u regiji, opseg i trenutak novih ugovora analitičari vide kao daljnju eskalaciju usred onoga što bi mogla biti bez presedana američka invazija na jednu južnoameričku zemlju.

„Ako bi Sjedinjene Američke Države pokrenule širu ofenzivu koja uključuje zračne napade na Venecuelu ili druge zemlje poput Kolumbije ili Kube, željeli bi imati operativne lokacije širom regije“, rekla je Jennifer Kavanagh, direktorica vojnih analiza u think tanku Defense Priorities. „Izgradnja mreže lokacija bila bi ključna za održivost bilo koje operacije. Dakle, ne možemo reći da su ove aktivnosti direktno usmjerene protiv Venecuele, ali mislim da je naivno sugerisati da nisu na neki način povezane“, dodala je.

Trumpov korolarij Monroeove doktrine

Nedavni sporazumi uključuju "privremeno" raspoređivanje američkih zračnih snaga u Ekvadoru, usprkos tome što su Ekvadorci u referendumu odbili uspostavljanje stranih vojnih baza i odluku peruanskog kongresa, nakon zahtjeva Bijele kuće, da dozvoli američkom vojnom i obavještajnom osoblju da operira naoružano u zemlji.

„I ovo nema nikakve veze s drogom“, rekao je Jorge Heine, bivši čileanski ambasador i profesor na Boston University School of Global Studies. „Paragvaj nije smatran velikim centrom za proizvodnju ili distribuciju droga, niti je to Venecuela. Ovo mnogo više ima veze s američkim dokumentom o nacionalnoj sigurnosti“, dodao je.

U svom takozvanom "Trumpovom korolariju" Monroeove doktrine — vanjskopolitičke strategije koju je 1823. godine postavio američki predsjednik James Monroe, a koja je kasnije korištena za opravdanje američkih vođenih vojnih udara u Latinskoj Americi — nedavno objavljeni dokument poziva na "širenje" američke vojne prisutnosti u regiji.

"Najbolja odbrana" je vojna saradnja sa SAD-om

U Karibima, nakon što je Trinidad i Tobago dozvolio instalaciju američkog radarskog sistema i omogućio pristup svojim zračnim lukama, Madurov režim optužio je susjeda za sudjelovanje u zapljeni prvog naftnog tankera prije dvije sedmice i najavio trenutnu obustavu svih ugovora o opskrbi fosilnim plinom između dvije zemlje.

Prošle sedmice, premijerka Trinidad i Tobaga, Kamla Persad-Bissessar, izjavila je da je "najbolja odbrana" njene zemlje vojna saradnja sa SAD-om. U ponedjeljak je ministar unutrašnjih poslova Venecuele, Diosdado Cabello, rekao: "Ako Trinidad posudi svoj teritorij za napad na Venecuelu, moramo odgovoriti." Samo u posljednjim mjesecima, SAD je potpisao slične sporazume s Gvajanom, Dominikanskom Republikom i Panamom, dok su druge zemlje već upletene u vojnu izgradnju protiv Venecuele kroz postojeće američke baze u Portoriku, Hondurasu i Kubi te nadzorne centre u zračnim lukama u El Salvadoru, Arubi i Curaçau.

Nagrada saveznika i slanje upozorenja

John Walsh, direktor za politiku droga, opisao je novu američku strategiju kao "diplomatiju ratnih brodova na steroidima", koja ima za cilj nagraditi saveznike i poslati upozorenje onima koji se sukobljavaju s Trumpovom administracijom.

U pismu poslanom u ponedjeljak drugim predsjednicima Latinske Amerike i Kariba, Maduro je uputio "hitni poziv" protiv onoga što je opisao kao "eskalaciju agresije SAD-a… čiji učinci prelaze granice moje zemlje i prijete destabilizaciji cijele regije".

Od kada je prošle godine ponovno izabran u izborima za koje se široko vjeruje da su namješteni, Maduro je gotovo potpuno prestao komunicirati s drugim predsjednicima u regiji, uključujući bivše saveznike poput brazilskog Luiza Inácia Lule da Silve i kolumbijskog Gustava Petra, dvojice rijetkih ljevičarskih lidera koji su ostali nakon valova desničarskih izbornih pobjeda. Lula je bio marginaliziran dok je bio suočen s 50% carinskih tarifa prije nego su odnosi zacijelili, a Petro je prijetio da bi mogao postati sljedeća američka meta nakon Madura.

„Za zemlje koje nisu na istoj strani, američka diplomatija ratnih brodova implicitna je prijetnja da je američka vojska tu blizu – pazeći da ne pređu granicu s Amerikom“, rekao je Walsh.

federalna.ba/The Guardian