Digitalne tehnologije u poljoprivredi nužne za opstanak proizvođača

U Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla razgovarano je o uvođenju modernih tehnologija, poput prijenosnih senzora i umjetne inteligencije u poljoprivrednu praksu. Prednosti takvog pristupa su brojne, no u Bosni i Hercegovini još nisu zaživjele. Stručnjaci upozoravaju da će njihova primjena uskoro postati nužna ukoliko domaći proizvođači žele ostati konkurentni na inozemnom i domaćem tržištu.

Niska samodostatnost hrane

Tuzlanski kanton proizvodnjom hrane zadovoljava tek oko 30 posto potreba svog stanovništva, iako postoje resursi koji bi mogli prevazići te potrebe. Da bi se to postiglo, neophodno je, po uzoru na velike svjetske proizvođače, provesti digitalnu transformaciju poljoprivredne proizvodnje.

Sekretar Saveza udruženja za poljoprivredu Tuzlanskog kantona Suad Selimović istakao je da su prvi rezultati digitalizacije već vidljivi.

„Uvidjeli smo da se postižu gotovo 30 posto bolji rezultati, gledano kroz kvalitet proizvoda i prinose, ali najvažnije je da se ostvaruje bolji finansijski rezultat i mogućnost konkuriranja proizvođačima iz Evropske unije“, kazao je Selimović.

Digitalni alati u praksi

Jedan od bitnih alata predstavljenih na skupu u Tuzli je prijenosni senzor koji, mjerenjem faza fotosinteze u biljci, omogućava uvid u njene životne procese, predviđa probleme i predlaže rješenja.

Profesorica na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Aleksandra Nikolić pojasnila je značaj ovih tehnologija.

„Na osnovu tih podataka možemo vidjeti šta biljci nedostaje – da li treba više ili manje hranjivih materija, vode, da li je potrebno smanjiti ili povećati temperaturu ili količinu zraka. Sve se optimizira, a procjene su vrlo pouzdane kada je riječ o količini i klasi proizvoda“, izjavila je Nikolić.

Potreba za infrastrukturom

Za maksimalno efekata digitalizacije neophodno je uspostaviti digitalnu mrežu na terenu koja će omogućiti brzu i kvalitetnu razmjenu informacija.

Predstavnik Voćar-prometa Kalesija Fahrudin Delibajrić ukazao je na nedostatak sistemske podrške.

„Da bismo to mogli uraditi, morali bismo napraviti još jedan korak naprijed, ali kod nas nema dovoljno razumijevanja kada želimo unaprijediti nešto što zahtijeva ulaganja. U svijetu se to već podrazumijeva“, rekao je Delibajrić.

Početak digitalne transformacije

Predsjednik Saveza udruženja za poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona Senad Hećimović istakao je da su procesi digitalizacije tek u začetku.

„To je još u ranoj fazi kada je riječ o našem kantonu i nadamo se da će se razvijati u boljem smjeru. Postoji ideja da se formira udruženje za ruralni razvoj, što bi moglo doprinijeti razvoju novih tehnologija“, kazao je Hećimović.

Na području Tuzlanskog kantona oko 10.000 domaćinstava bavi se poljoprivrednom proizvodnjom za tržište, ali nijedno još nije počelo primjenjivati moderne tehnologije u praksi.

federalna.ba