Demokratija je širom Evrope u proteklih pet godina napravila više koraka unazad nego unaprijed

Demokratija je širom Evrope u proteklih pet godina napravila više koraka unazad nego unaprijed, prema novom izvještaju.

Izvještaj „Globalno stanje demokratije 2026” (The Global State of Democracy 2026), objavljen u utorak, zabilježio je 77 nazadovanja u okviru 154 demokratska pokazatelja u Evropi u periodu od 2020. do 2025. godine, u poređenju sa svega 42 poboljšanja.

Više od polovine evropskih zemalja zabilježilo je pad u najmanje jednom segmentu, pri čemu su se najčešće pogoršavali građanske slobode, pristup pravosuđu i integritet izbornog procesa.

- Izvještaj ne sugeriše da je demokratija u Evropi u cjelini ugrožena - izjavio je Kevin Casas-Zamora, generalni sekretar Međunarodnog instituta za demokratiju i izbornu pomoć (IDEA), organizacije koja stoji iza ovog izvještaja.

- Već ukazuje na to da se šire područja slabosti, te da se situacija ne kreće u pravcu kontinuiranog poboljšanja kvaliteta demokratije kakvo bi mnogi Evropljani željeli vidjeti - kazao je.

Među zemljama u kojima je zabilježen pad nalaze se i one koje se obično ne povezuju s takvim trendovima.

Iako je istočna Evropa (uključujući Rusiju) i dalje imala najveći udio nazadovanja – njih 28 – ostali slučajevi bili su ravnomjerno raspoređeni: 18 u srednjoj Evropi, 16 u južnoj Evropi, te 15 u sjevernoj i zapadnoj Evropi. 

Portugal je, na primjer, zabilježio pad u šest pokazatelja, uključujući prava i učešće. Zemlje južne Evrope nisu zabilježile nikakva poboljšanja tokom petogodišnjeg perioda.

Istovremeno, sloboda štampe je oslabila na Islandu, u Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu, dok je sloboda izražavanja nazadovala u Danskoj i Njemačkoj.

Na pitanje kako tumačiti loše rezultate Berlina i Kopenhagena u toj oblasti, Casas-Zamora, iz organizacije IDEA sa sjedištem u Stokholmu. izjavio je za Euractiv: "Moramo uzeti u obzir koliko dugo taj pad traje. U obje zemlje taj trend postepenog opadanja prisutan je već oko jedne decenije. Potrebno je odmah djelovati kako bi se taj trend preokrenuo prije nego što pad počne imati šire posljedice po demokratiju.”

Borba protiv korupcije oslabila je u Austriji, Litvaniji, Finskoj, Španiji i Slovačkoj.

U ovim zemljama izbori su i dalje konkurentni, a demokratske institucije uglavnom očuvane – što je dijelom i razlog zašto je šire nazadovanje teže uočiti.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.