Dan sjećanja na žrtve holokausta u Auschwitzu bez političara, samo uz poruke preživjelih
Dan sjećanja na žrtve holokausta, 81 godinu otkako su najveću njemačku nacističku fabriku smrti, logor Auschwitz-Birkenau, oslobodili vojnici Crvene armije, posvećen je na ovu godišnjicu samo glasovima preživjelih, prvi put bez ikakvih obraćanja državnika, političara ili šefova nacionalnih delegacija.
"Poslije 80. godišnjice oslobođenja logora svi vidimo da je pamćenje veliki dar preživjelih koji je ranije često potcjenjivan. U njemu možemo da vidimo tako potrebne oslonce, mudra upozorenja, nužne mehanizme bezbjednosti i vanvremenske pouke. Zato će se ova i buduće godišnjice koncentrisati na riječi preživjelih", najavio je ovogodišnju komemoraciju bez glasova političara direktor Državnog muzeja bivšeg njemačkog nacističkog logora Auschwitz-Birkenau Piotr Cywiński.
Glavne zvanice najvećeg logora smrti koji su Hitlerovi nacisti podigli tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Poljskoj biće tako grupa 20 logoraša, preživjelih od ukupno 1,3 miliona ljudi koje je Njemačka odvukla u logor, gdje je pobijen 1,1 milion, od toga oko milion Jevreja.
Predsjednik Poljske Karol Nawrocki, inače prvi poljski predsjednik koji je prekinuo tradiciju zajedničkog paljenja svijeća na jevrejski praznik Hanuka, preuzeo je pokroviteljstvo nad komemoracijom.
Komemoracija počinje poslije podne polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred Zida smrti gdje su strijeljani logoraši dok monstruozna nacistička mašinerija industrijskog ubijanja i "konačnog rješenja jevrejskog pitanja" nije izgradila gasne komore.
U zgradi tzv. Centralne saune u dijelu logora Auschwitz-Birkenau poslije prezentacije video ispovijesti logoraša koji su uspjeli da prežive holokaust o tome koliki značaj ima zajedničko pamćenje jednog od najmračnijih poglavlja istorije okupljenima će se obratiti Bernard Ofen koji je prošao kroz logore Mathausen, Auschwitz i Dahau.
On je poslije rata iz rodne Poljske emigrirao u SAD da bi se posvetio edukaciji o Drugom svjetskom ratu i totalitarnim režimima.
Komemoraciju završava ekumenska molitva, tokom nje i Kadiš, jevrejska molitva za mrtve na simboličnom mjestu - ispred ruševina gasnih komora i pred Spomenikom žrtava logora.
Logor Auscwitz otvoren je 1940. godine kraj mjesta Ošvjenćim nakon okupacije Poljske prvobitno kao logor za zarobljene Poljake, ali 1942. godine postao je centralno mjesto fašističke industrije smrti i pokušaja da se pobiju i likvidiraju evropski Jevreji.
U Auschwitzu proširenom u kompleks Auschwitz-Birkenau njemački nacisti ubili su u gasnim komorama i neljudskim uslovima života u logoru oko 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja, ali i Roma i Sinta, 70.000 Poljaka, sovjetske vojne zarobljenike i pripadnike drugih evropskih naroda, među njima i iz bivše Jugoslavije, i pretvorili tako kompleks u najveće groblje.
Logor je pretvoren u muzej 1947. godine a godišnje ga obiđe skoro dva miliona ljudi iz cijelog svijeta, među njima i desetine hiljada Nijemaca, prolazeći oko tri kilometra dugu trasu od glavne kapije sa ciničnim nacističkim napisom "Rad oslobađa" do Spomenika žrtvama holokausta kraj ruševina gasnih komora.
federalna.ba/Beta