Cijene nafte u porastu a vlade ne nude rješenja u BIH

Cijene nafte porasle su za više od četiri posto jer su isporuke energije preko Hormuškog moreuza i dalje ugrožene, a SAD i Iran su obnovili vojne udare. Kako će se ove tenzije odraziti na tržište i život građana u Bosni i Hercegovini, analiziramo u nastavku.

Kargo je ponovo zaleđen u perzijskom zaljevu, dok je nepoznato da li je Hormuški moreuz, kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte, otvoren. Iz Vašingtona tvrde da jeste, dok Teheran tvrdi suprotno. Ipak, indeksi potvrđuju iranski narativ. Cijene Brent sirove nafte porasle su za 3,10 dolara, ili 4,08%, na 79,11 dolara, dok je američka nafta West Texas Intermediate porasla za 2,95 dolara, ili 4,11%, na 74,36 dolara po barelu. Početkom ove sedmice na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini očekivale su se niže cijene od pet do 10 feninga, prvenstveno zbog kratkotrajnog pada referentne nafte Brent na najniži nivo u posljednja četiri mjeseca. No, jutrošnji nagli skok mijenja situaciju na bh. tržištu te se u narednim danima može očekivati novi rast cijena goriva. Ekonomista Zoran Pavlović ističe kompleksnosti u procjenjivanju cijena, jer ne postoji konstanta u geopolitičkim tenzijama, a ni političke ni ekonomske strukture Bosne i Hercegovine nisu spremne na ovako nagle promjene:

„To je sve predmet trgovine na berzi.  I to na način, on to zovu terminska prodaja,  a to znači po sistemu, ja znam da je moj tanker trenutno tu i tu i da on može biti isporučen tek za 30 dana dok dođe do neke luke.  I onda se formira cena koja je na bazi  političke situacije danas za isporuku na 30 dana. Tako da, u stvari, smo mi svi na neki način zarobljenici ljudi sa parama, koji se bave trgovinom  koja ima elemente špekulativnosti.  A šta to znači? To znači da on procenjuje  da li će sutra ujutro predsjednik Trump  zaključiti da ne treba više bombarduje Iran, pa će to zaustaviti, pa će pustiti prolaz kod Hormuških tesnac itd. ili neće. Tako da, u stvari, cena se u biti formira na bazi ponude i potražnje, kao i u svakom tržištu, samo što se to dešava na berzi i to se dešava sa vlasnicima robe koja je na brodovima.“

Iz socijalnog aspekta, u jeku inflacije, maloprodaja naftnih derivata varira od pumpe do pumpe, od grada do grada, bez adekvatne regulacije cijena, što naravno negativno utječe na kućne budžete. Nije problem rast cijena goriva, nego neusklađenost cijena s minimalnom plaćom, ističe Zijad Latifović, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH:

„Naša jedina mogućnost vezana za to je da pokušamo da standard radnika podignemo na viši nivou kroz povećanje plata, kroz povećanje primanja i ostalih prava iz radnog odnosa. S obzirom da su tržišne cijene nafnih derivata ovdje iste kao u EU,  gdje su plate po 4 do 10 puta veće nego ovdje,  mi ćemo pokušati to da uradimo kroz donošenje Općeg kolektivnog ugovora kako bi omogućili da radnici imaju primanja koje bi mogli zadovoljiti osnovne životne potrebe.“

Krhki prekid vatre omogućio je u junu prolazak dijela brodova kroz Hormuški moreuz i povećao ponudu na tržištu, što je snizilo cijene nafte. Ipak, cijene benzina, dizela i drugih derivata ostale su povišene duže od cijene sirove nafte zbog oštećenja rafinerija u Rusiji i na Bliskom istoku. Zasad situacija ostaje neizvjesna zbog tenzija između Teherana i Vašingtona, na koji Bosna i Hercegovina nema utjecaja, ali svakako će osjetiti posljedice prilikom svakog punjena rezervara. Za FR, Rijad Ahmetović

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.