Četverogodišnjak bh. korijena postao žrtva švedske migracijske birokratije

Četverogodišnji Raif Terzić je deportiran iz Švedske, zemlje u kojoj je rođen i živio. Iako mu porodica živi u Malmöu, švedske vlasti su mu odbile dati i državljanstvo i stalni boravak u ovoj zemlji. Trenutno je u Švedskoj kao turist – bez statusa i s ukinutim dječijim pravima – vrtićem, zdravstvenom zaštitom te terapijom za poremećaj govora. Je li i kako četverogodišnji dječak postao žrtva migracijske birokratije?

“Čovjek mora da se bori, ne može da tek tako odustane!”, poručuje Raifov otac Haris Terzić.

Harisova borba da njegov četverogodišnji sin Raif, rođen u Švedskoj, ostane u svom domu traje od trenutka deportacije, koja se desila u novembru prošle godine. Odluka je to migracijske agencije jer Raif nije imao pasoš zemlje porijekla kada je rođen. Naime, njegovi roditelji tada su imali stalni boravak u Švedskoj.

Nekoliko mjeseci kasnije otac postaje švedski državljanin, Raif – ne.

“U novembru sam došao u Bosnu i Hercegovinu i bio mjesec s djetetom da napravimo naše bosanske državljanstvo i bh. papire. To je bilo iznenada, nisam očekivao jer sam smatrao da će on automatski dobiti državljanstvo ili preko mene. Međutim, rekli su da mora da uzme bosanski pasoš kao svoje državljanstvo preko mene, odakle ja potječem”, priča nam Haris.

Dva zahtjeva za državljanstvo su odbijena, a zatim i zahtjev za boravak.

“Nisam pošto dobijao te papire, onda su oni donijeli tu odluku za koju nisam ni znao. Saznao sam tri mjeseca poslije za nju. Da sam saznao ranije, možda bih imao vremena da reagujem. Međutim, vrlo kasno sam saznao i imao sam samo tri sedmice da napustim državu s njim. Ako oni donesu odluku dok se on nalazi u Švedskoj, to automatski znači da dobija dvije godine zabrane ulaska u zemlje Šengena”, objašnjava Haris.

Kraj marta rok je do kojeg dječak mora napustiti zemlju. Bit će to trenutak razdvajanje porodice - on i otac odlaze u Bosnu i Hercegovinu, majka i mlađi brat, koji ima švedsko državljanstvo, ostaju u njoj.

“Volio bih kad bi mogli donijeti odluku da on ima pravo čekati ovdje svoje papire, tako da dijete ne mora biti bez majke. Problem nastaje u svemu tome da i ja mogu izgubiti posao jer ne mogu to dijete ostaviti nekome na čuvanje. Dijete ima posebne potrebe”, ističe Haris.

Minstarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u komunikaciji je s Ambasadom Švedske u Bosni i Hercegovini koja, kako saznajemo, provjerava novonastalu situaciju, ali i bh.

ambasadom u ovoj zemlji koja je poslala upit migracijskom centru, te postoje nezvanične informacije da bi ovaj slučaj mogao biti pozitivno riješen. Bh. institucije mogu insistirati na primjeni Konvencije o pravima djeteta, tražiti humanitarni izuzetak ili privremeni boravak djeteta, te spriječiti razdvajanje porodice.

federalna.ba