Četiri godine rata – Gotovo pola miliona mrtvih u Ukrajini

Agencija AP napravila je pregled rata u Ukrajini od početka ruske invazije 24. februara 2022. godine, navodeći da je riječ o najvećem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata, u kojem je prema nezvaničnim podacima do sada poginulo gotovo pola miliona ljudi.

Procjena poginulih, ranjenih ili nestalih vojnika na obje strane, prema prošlomjesečnom izvještaju CSIS-a, pokazuje da je Rusija imala oko 1,2 miliona vojnih žrtava, uključujući do 325.000 poginulih između februara 2022. i decembra 2025. godine.

Rusija nije objavila podatke o poginulima na ratištima od januara 2023. godine, kada je saopćila da je više od 80 vojnika poginulo u jednom ukrajinskom napadu, čime je broj poginulih koje je Moskva potvrdila premašio 6.000.

Prošla godina bila je najsmrtonosnija za civile

CSIS procjenjuje da je Ukrajina imala između 500.000 i 600.000 vojnih žrtava, uključujući oko 140.000 poginulih.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky ranije ovog mjeseca rekao je da je u ratu poginulo 55.000 ukrajinskih vojnika, dodajući da se mnogi vode kao nestali.

Ni Moskva ni Kijev ne objavljuju pravovremene podatke o vojnim gubicima, a nezavisna provjera nije moguća, navodi AP.

Misija za nadzor Ureda Ujedinjenih naroda za ljudska prava objavila je podatke o civilnim žrtvama, uz napomenu da je stvarni broj vjerovatno veći. U izvještaju iz decembra Ujedinjeni narodi su saopćili da je od početka invazije povrijeđeno više od 40.600 civila.

Prema podacima UN-a, prošla godina bila je najsmrtonosnija za civile od 2022, uz najmanje 763 poginule djece. U 2025. godini poginulo je 2.514 civila, a 12.142 je ranjeno, što je 31 posto više nego 2024. godine.

Okupirana teritorija i vojni napredak

Institut za istraživanje rata objavio je podatke o procentu ukrajinske teritorije pod ruskom okupacijom. Tokom prošle godine Rusija je zauzela 0,79 posto teritorije Ukrajine, uprkos velikim gubicima u ljudstvu i opremi, navodi se u izvještaju.

Prije početka invazije Rusija je kontrolisala oko sedam posto ukrajinske teritorije, uključujući Krim i dijelove Donjecka i Luganska, gdje su se separatisti koje podržava Moskva borili protiv ukrajinskih snaga.

Međunarodna pomoć i raseljavanje

Njemački Institut Kiel, koji prati pomoć Ukrajini, objavio je da je strana vojna pomoć Kijevu prošle godine opala u odnosu na prosjek iz perioda 2022–2024.

Američki predsjednik Donald Trump obustavio je slanje oružja koje finansiraju Sjedinjene Države ubrzo nakon preuzimanja dužnosti prije nešto više od godinu dana, navodi institut. Evropske zemlje su prošle godine povećale vojnu pomoć za 67 posto kako bi nadoknadile taj pad.

Strana humanitarna pomoć smanjena je za pet posto u odnosu na prosjek prethodne tri godine.

Prema podacima UN-a iz decembra, oko 5,3 miliona Ukrajinaca izbjeglo je u druge evropske zemlje, dok je oko 3,7 miliona interno raseljeno unutar Ukrajine. Prije rata, zemlja je imala više od 40 miliona stanovnika.

Svjetska zdravstvena organizacija zabilježila je 2.347 napada na zdravstvene objekte od početka invazije do 11. februara ove godine, uključujući oštećenja bolnica, vozila hitne pomoći i skladišta medicinske opreme.

Četiri godine rata bez kraja na vidiku

AP navodi da je ruska invazija pokrenula najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, uz ogromne patnje civila i duboke promjene u evropskoj sigurnosnoj arhitekturi nakon Hladnog rata.

U utorak se navršavaju četiri godine od početka rata, bez naznaka skorog završetka.

Sjedinjene Države posredovale su u pregovorima između Moskve i Kijeva u okviru jednogodišnjih napora administracije predsjednika Donalda Trumpa da se postigne mir. Međutim, ključne razlike, poput budućnosti teritorija pod ruskom okupacijom i sigurnosnih garancija za Ukrajinu nakon rata, i dalje koče napredak.

U međuvremenu, hiljade vojnika na obje strane nastavljaju ginuti na ratištu, dok su ukrajinski civili i dalje meta ruskih zračnih napada koji već godinama uzrokuju prekide u snabdijevanju strujom i vodom.

federalna.ba/Beta