Četiri godine od invazije na Ukrajinu - Ruski dobici su mali, dok Kijev ostaje otporan

Ruska invazija na Ukrajinu, koja sada ulazi u svoju petu tešku godinu, već traje duže od cijelih borbi na istočnom frontu u Drugom svjetskom ratu. Sovjetske snage su od kapija Lenjingrada stigle do Berlina za nešto više od 15 mjeseci tokom 1944–45. Danas rusko napredovanje kod Pokrovska iznosi oko 70 metara dnevno, a kod Kupjanska 23 metra, prema podacima Centra za strateške i međunarodne studije, opisuje Dan Sabbagh za The Guardian.

Uzimajući u obzir veličinu Ukrajine, ti dobici su simbolični – tokom 2025. godine Rusija je zauzela 1.865 kvadratnih milja (oko 0,8 % teritorije zemlje). Zbog toga tvrdnja koju promovira Moskva, a koju povremeno prihvata i dio administracije u Bijeloj kući, da Ukrajina doživljava spor, ali siguran poraz, nije tačna. Uprkos činjenici da su stotine hiljada domova bez struje, grijanja i vode nakon ruskog bombardovanja, Ukrajina precizira svoju strategiju i uz umjerene uspjehe uzvraća udarce.

Kontranapadi i Starlink

Ukrajinski kontranapad sjeverno od Huliaipolja, na otvorenom terenu Zaporiške oblasti, donio je ovog mjeseca procijenjenih 40 kvadratnih milja oslobođene teritorije. Tome je doprinijela zakašnjela odluka kompanije Starlink, u vlasništvu Elona Muska, da zaustavi ruske vojnike da koriste satelitski komunikacijski sistem unutar Ukrajine.

To dolazi nakon što je Ukrajina u decembru ponovo preuzela kontrolu nad Kupjanskom u Harkivskoj oblasti. Predsjednik Volodymyr Zelenskyy posjetio je grad tri sedmice nakon što je Rusija tvrdila da ga je zauzela.

Christina Harward iz Instituta za istraživanje rata kaže: „Kremlj pokušava stvoriti narativ da je Ukrajina pred kolapsom. To je potpuno netačno. U stvarnosti svjedočimo manjim oslobađanjima teritorije, koristeći zimske uslove i blokadu Starlinka.“

Ruski zahtjevi i diplomatske tenzije

U takvom kontekstu ne iznenađuje što Rusija i dalje zahtijeva da se Ukrajina povuče iz Kramatorska, Slovjanska i ostatka Donjecke oblasti. Jedan zvaničnik NATO obavještajne službe procijenio je da Rusija vjerovatno neće moći zauzeti cijelu regiju „u narednih 18 mjeseci“, tim prije što je riječ o izrazito urbaniziranom području, gdje bi potencijalna operacija mogla rezultirati sa 600.000 ili više ruskih žrtava.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergei Lavrov nedavno je ponovio tvrdnje o navodnim dogovorima postignutim u Anchorageu, prema kojima je američki predsjednik Donald Trump tokom samita na Aljasci pristao da Ukrajina bez borbe prepusti ostatak Donjecka. Ipak, iako je Trump povremeno pokazivao sklonost takvoj ideji, Sjedinjene Države je nisu pokušale nametnuti usljed protivljenja Ukrajine i evropskih saveznika.

Teška zima i energetska kriza

Ukrajina se suočava s ozbiljnim problemima. Nakon sistematskog ruskog bombardovanja, više od milion ljudi ostalo je bez struje, grijanja i vode tokom zime, uz temperature koje su padale i do –20°C. U Kijevu je 2.600 zgrada bez struje ili grijanja, posebno na istočnoj lijevoj obali grada. U stanovima temperature padaju na 5–6°C, što stanovnici opisuju kao „kholodomor“ – smrt od hladnoće.

Istovremeno, zapadni saveznici ne uspijevaju proizvesti dovoljan broj projektila za protivzračnu odbranu. Analiza Instituta za nauku i međunarodnu sigurnost pokazuje da je udio naoružanih dronova Shahed koji pogađaju ciljeve porastao sa 6 % u januaru na 30 % u maju, te ostao na 29 % u decembru.

Nova ukrajinska strategija i iscrpljenost vojske

Unatoč kontinuiranim napadima na civilno stanovništvo, Rusija nije ostvarila značajnu stratešku prednost. Iako je ukrajinsko društvo iscrpljeno, ne postoji spremnost na kapitulaciju niti na predaju ostatka Donjecka.

Novi ministar odbrane Mykhailo Fedorov želi povećati ruske gubitke na 50.000 vojnika mjesečno, u odnosu na sadašnjih oko 35.000, od čega je, prema procjenama NATO-a, između 20.000 i 25.000 poginulih. Cilj je premašiti rusku stopu regrutacije od 30.000 do 35.000 mjesečno i natjerati Moskvu na politički rizičnu mobilizaciju ili ozbiljnije diplomatske pregovore.

Stručnjaci smatraju da je takav cilj teoretski ostvariv, ali pod uslovom da Rusija nastavi s ofanzivama. Oko 80 % gubitaka uzrokovano je dronovima, koji djeluju do dubine od 25 kilometara, sprječavajući koncentraciju većih snaga bez zaklona kiše ili magle. No, Ukrajina se suočava i s velikom iscrpljenošću svojih najiskusnijih jedinica.

Prošlog mjeseca Fedorov je priznao da je 200.000 ukrajinskih vojnika odsutno bez dozvole, nesposobno izdržati kontinuirani pritisak fronta. Vojska možda neće moći održavati viši tempo operacija.

Jade McGlynn sa KCL-a upozorava da saveznici Ukrajine nemaju vjerodostojan plan da primoraju Rusiju na prekid vatre u ratu koji je faktički u zastoju. „Ne vidim jasnu strategiju u Evropi, a SAD polaže nade u mirovni proces, ali procesa nema ako Rusija ozbiljno ne učestvuje“, zaključila je.

federalna.ba