Čeljo traži od premijera FBiH i ministara da se uključe u procjenu rizika izgradnje HE 'Buk Bijela'

Premijer Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) Goražde Senad Čeljo uputio je hitan zahtjev premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću i resornim ministrima da se Vlada Federacije BiH aktivno uključi u procjenu posljedica izgradnje HE "Buk Bijela“ kod Foče. U dopisu upućenom federalnom premijeru Nerminu Nikšiću i resornim federalnim ministrima Željku Nediću, Kemalu Hrnjiću i Nasihi Pozder, navodi se da Studija uticaja na životnu sredinu ne daje potpunu analizu rizika po nizvodna područja, posebno BPK i Grad Goražde.

Od Vlade FBiH traži se da se aktivno uključi u procjenu posljedica izgradnje HE "Buk Bijela", sadržanih u Studiji uticaja na životnu sredinu za hidroelektranu instalirane snage 118,10 MW kod Foče. Zahtjev će biti upućen i nadležnim institucijama u Republici Srpskoj, kao i komisiji koja do 7. marta organizira javne rasprave o Nacrtu studije uticaja na životnu sredinu za HE "Buk Bijela".

U dopisu se navodi da nevladine organizacije, kao i brojni stručnjaci iz različitih oblasti izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih posljedica projekta. Upozoravaju da bi, uz činjenicu da još uvijek nije donesen Zakon o državnoj imovini, te zbog brojnih uočenih nedorečenosti u Studiji, najteže posljedice mogle pogoditi upravo ovaj kanton, a posebno Goražde.

Iz sadržaja Studije, navodi se, mogu se uočiti značajni negativni uticaji, kako uzvodno od planirane brane, tako i nizvodno niz rijeku Drinu, zahvatajući veliki dio njenog toka na teritoriji BPK. Posebno je istaknut hidrološki aspekt, odnosno pojava i intenzitet plavnih talasa u uslovima visokih vodostaja.

Premijer Čeljo objašnjava da su u Studiji analizirana prirodna stanja prosječnih vodostaja, koja su u prošlosti bila relativno uravnotežena, ali da je izgradnjom HE "Piva" u Crnoj Gori prirodni režim izmijenjen zbog njenog vršnog režima rada. Prema podacima iz Studije, rad jednog agregata HE "Piva" podiže vodostaj za 120 centimetara, dok rad drugog i trećeg agregata može povećati nivo vode za 191, odnosno 245 centimetara.

Premijer Čeljo naglašava da su u BPK jako zabrinuti potencijalnom realizacijom ovog projekta, ističući da su izuzetno zabrinjavajući zaključci u studiji koji se tiču uticaja na životnu sredinu posebno na ekologiju te biljni i životinjski svijet, a zaključci su izuzetno zabrinjavajući.

- Gorući problem je visina vodostaja. Imamo iskustva iz prethodnih godina i znamo šta se dešavalo. U blizini se nalaze dvije hidroelektrane – HE Višegrad i HE Piva Mratinje – a imali smo i situaciju 2010. godine kada je grad bio potopljen. U januaru ove godine vodostaj rijeke iznosio je 278 cm i došlo je do blagog izlijevanja iz korita rijeke u gradskom području, pri čemu je uzrok bio ljudski faktor. Četiri općine gornje drinske regije izuzetno su pogođene ovakvim pojavama. Sa novom hidroakumulacijom Buk Bijela vodostaj bi se povećao za dodatnih oko 66 cm - pojašnjava Čeljo uz napomenu da bi usljed svake obilnije padavine ili topljenja snijega sa planina na području BPK imali vanredno stanje.

- Poznato je da su u proceduri tri projekta na području Gornje Drine – Buk Bijela, Paunci i hidroelektrana Ustikolina te bismo, sa aspekta plavljenja, bili izuzetno pogođeni. Ne smijemo zanemariti ni kvalitet zraka, biljni i životinjski svijet, kao ni ukupni ekološki aspekt. S obzirom na to da javna rasprava traje do 07.03., odlučili smo se aktivno uključiti i iznijeti sve primjedbe. U tom procesu konsultovali smo stručnjake, a posebnu zahvalnost upućujemo akademiku Murizu Spahiću na pruženoj stručnoj pomoći - kazao je premijer BPK.

Po njegovim riječima, pripremljena je adekvatna dokumentacija, te je upućen dopis federalnim institucijama vlasti – Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja te Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva – sa zahtjevom da se aktivno uključe i zaštite ovaj dio Federacije, s obzirom na to da je riječ o pitanju od federalnog značaja.

- Radi se o ozbiljnoj hidroakumulaciji; visina brane iznosi 57 metara, a minimalna dužina jezera oko 11,5 kilometara, što predstavlja ogromnu količinu vode. Ako uzmemo u obzir da je 2,80 m gornja granica pri kojoj se proglašava stanje pripravnosti civilne zaštite i upozorava stanovništvo u priobalju, dodatno povećanje vodostaja za više od 60 cm značilo bi plavljenje gotovo svake dvije godine, odnosno ponavljanje scenarija iz 2010. godine. Pozivamo nadležne institucije da konsultuju neutralnu i stručnu javnost te apelujemo na sve relevantne aktere da se aktivno uključe u zaštitu ovog dijela Drine. Ovo pitanje nije entitetsko, već pitanje cijelog gornjeg Podrinja. Uz postojeće probleme putne infrastrukture, nedovoljna ulaganja i oštećenja mostova, planiranje hidroakumulacionih jezera dodatno bi otežalo život stanovništva i poslalo poruku o raseljavanju sa ovih prostora - kategoričan je premijer BPK Goražde te poručuje da se ovakvi rizici ne smiju zanemariti.

Naglašava i da, osim hidroloških, postoje i drugi potencijalni negativni uticaji izgradnje HE "Buk Bijela", ekološki, geomorfološki, društveno-ekonomski i pravni koji zahtijevaju detaljnu i nepristrasnu interdisciplinarnu analizu.

Fena/federalna.ba