Buduće članice EU podijeljene oko privremenog ograničenja prava glasa

Zemlje koje godinama čekaju da uđu u EU podijeljene su po pitanju planova na kojima se radi u Briselu da im se omogući da postanu članice bez uobičajenog punog prava glasa. Neki od kandidata za članstvo iz Istočne Evrope i sa Zapadnog Balkana insistiraju da dobiju sve pogodnosti bloka a drugi bi bili "sretni samo da su za stolom", piše danas briselski portal Politico.

Kako bi ublažila bojazni aktuelnih članica da bi veća EU otežala donošenje jednoglasnih odluka, Evropska komisija razmatra moćnost da nove članice dobiju puno pravo glasa tek pošto Unija revidira način na koji funkcioniše. Tako bi se pojedinačnim članicama otežalo da koriste pravo veta i spriječilo onemogućavanje politike EU.

Inače, plan o smanjenju prava glasa krajem prošle godine pokrenuli su zvaničnici i pro-EU vlade kako bi oživjeli proces proširenja koji takođe blokiraju Budimpešta i još neke prijestonice zbog bojazni da bi lokalnim tržištima donijelo neželjenu konkurenciju ili ugrozilo bezbjednosne interese.

Mađarska je više puta prijetila vetom na pristupanje Ukrajine EU.

Pored ostalih pitanja koja zahtijevaju uključenost svih zemalja EU, novim članicama za početak bi moglo da bude ograničeno pravo da blokiraju sankcije, s obzirom da trenutno lideri EU gube vrijeme da se izbore sa prijetnjama vetom populističkih vlada Mađarske i Slovačke.

Premijer Albanije Edi Rama rekao je za Politico da je ideja Brisela dobra i da bi njegova zemlja, koja je u kratkom roku otvorila sve pregovaračke klastere, pristala čak i na to da u jednom periodu nema svog eurokomesara.

Kako je rekao, Albanija ne želi da ospori volju velikih članica osnivača, poput Francuske i Njemačke. "Na kraju krajeva, odrasli u porodici donose važne odluke", rekao je Rama dodajući da je jedna prednost manjih članica to što ako velike pogreše, neće biti krive nove zemlje.

Salome Zurabišvili, posljednja direktno izabrana predsjednica Gruzije, rekla je da je u razgovorima sa zvaničnicima EU zagovarala takav pristup. Inače, vladajuća partija Gruzijski san ukinula je njenu ulogu, što je Brisel osudio, i pregovori o članstvu sa tom zemljom su zaustavljeni zbog prijetnje demokratskog nazadovanja.

"Kao mala zemlja, jasno je da nam je u interesu da budemo dio zajednice, porodice, deo programa EU, a ne da budemo ravnopravni donosioci odluka kao zemlje koje su od početka i mnogo su moćnije", rekla je Zurabišvili dodajući da je to logično ako želite da imate organizaciju koja može efikasno da odlučuje.

Moldavija, čija je prijava za članstvo povezana sa ukrajinskom, želi da prvo vidi detalje prijedloga EU. Jedan visoki moldavski zvaničnik rekao je za Politico uz uslov da ostane anoniman da bi Moldavija rado učestvovala u diskusijama o ovom pitanju u EU. "Istrovremeno, punopravno članstvo, sa jednakim pravima i punim učešćem u donošenju odluka EU, mora ostati jasan i krajnji cilj", rekao je taj zvaničnik.

Ni Ukrajina nije baš spremna da podrži ideju Brisela. "Ako govorimo o članstvu u EU, mora da bude punopravno", rekao je u novembru predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Crna Gora, koja je naviše napredovala na putu ka članstvu, takođe tvrdi da nema potrebe za preispitivanjem uslova i očekuje da pretpristupni proces završi ove godine. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je za Politico da je EU već imala 28 članica, prije Brexita. "U tom smislu, ako Crna Gora postane 28. članica EU do 2028, odgovor (na pitanje da li ima potrebe za reformama) je ne... Ali, ovo je pitanje na koje treba da odgovore lideri EU", rekao je Milatović.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je za Politico da će konkretni prijedlozi biti izneseni u februaru ili martu. Ona je dodala da "potpuno novi element" nameće hitnost. "Imamo spoljne destruktivne sile koje bi voljele da vide naš nesupjeh, one rade protiv naših kandidata ali smo im mi (EU) glavna meta", rekla je Kos. Prema njenim riječima, Komisija će morati detaljno da razvije plan o manjem pravu glasa za nove članice prije nego što ga predstavi nacionalnim liderima i prije nego što vjerovatno bude tema na samitima Evropskog savjeta. Takođe to pitanje treba da procjene pravnici da se vidi kako se uklapa u ugovore EU.

Eurokomesarka je rekla i da, iako su kandidati duboko u reformama potrebnim za članstvo, još treba raditi na tome da se postojeće članice ubijede da će na snazi biti dovoljne zaštitine mjere. "Pregovori su tehnički dio, moramo da razmotrimo politički dio, a to je na državama članicama", rekla je Marta Kos.

federalna.ba/Beta