Brisel čeka konkretne poteze BiH: Evropski novac zarobljen u političkim procedurama

Brisel od vlasti Bosne i Hercegovine čeka konkretne poteze. Europska unija već je osigurala sredstva za reforme od kojih bi korist mogli imati i građani i poduzeća. Na potezu su domaće vlasti da ispune svoje zadatke i otključaju novac iz prve tranše Plana rasta.

Evropski novac na stolu. No zatvorena su briselska vrata za BiH, gdje ni  Zajednička komisija za EU integracije nema kvorum za održavanje pa je evropski put zapeo - između blokade i minimalnog pomaka. Je li  usporavanje EU puta zbog zahlađenih partnerskih odnosa ili kalkulacije uoči predizbornog pozicioniranja?

„Znamo da su politički stavovi dosta konfrontirani, da su neke od tih opcija, kako se to kaže, rovovski zakopane na svoje pozicije, i sad je pitanje kako ih izvući iz tih rovova“, kazao je Zdenko Ćosić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).

Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (DF), ocijenio je: „Činjenica da je evropski put zapravo pretvoren u makadam, da on više i ne postoji.“

Predrag Kojović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (NS), izjavio je: „Čini mi se da Vijeće ministara u ovom trenutku ima jedini cilj – da se ništa ne uradi.“

Između procedura, sporazuma i političkih prepucavanja -  zarobljen je evropski novac. Povlačenje 68,4 miliona eura u rukama je stranke čiji je predsjednik proglasio kraj evropskog puta i čiji ministri institucionalno provode njegovu blokadu. I dalje se čeka prijedlog dva ključna sporazuma, bez kojih nema novca iz Plana rasta. Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine  Srđan Amidžić (SNSD) umjesto toga nudi obećanja.

„Mi sada imamo ta dva usaglašena dokumenta. Prije nego što dobijemo finalnu verziju od Evropske komisije, moram poslati zahtjev za predfinansiranje i to su svi poslovi koji su urađeni. Da li sam optimista da ćemo ta sredstva povući i da li će ona biti u upotrebi u tako kratkom roku, to je drugo“, rekao je Amidžić.

"Mi u ovom trenutku još uvijek čekamo da ministar Amidžić dostavi dva nacrta finansijskih ugovora, običnih kakvi se prave za pola sata. To već traje neko vrijeme. Iskreno, moj je utisak da se radi sve da se svim građanima Bosne i Hercegovine, u oba entiteta i u Distriktu Brčko, onemogući pristup novcu koji im je poslala EU, a to je dvije hiljade miliona KM“, istakao je Kojović.

Borjana Krišto (HDZ BiH), predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine , kazala je: „Stvari se kreću i vidjet ćemo koliko ćemo pokazati odgovornosti u implementaciji ovih projekata. Ono što je važno reći jeste da u formalnom smislu ne kasnimo.“

Za regiju Plan rasta predstavlja razvojnu šansu, dok za Bosnu i Hercegovinu postaje politički spor koji se dodatno komplicira. Definiranje liste projekata koji bi bili finansirani evropskim novcem još nije završeno, a već je počelo teritorijalno prebrojavanje projekata između RS-a i Federacije BiH.

„Mi kao RS ne možemo ući u kreditna zaduženja, jer se radi o kreditnim sredstvima, a ne znamo ni listu prioriteta – koji projekti će ići u RS, a koji u Federaciju. To je suštinsko pitanje s kojim se trenutno niko ne bavi, a trebalo bi ga završiti Direkcija za europske integracije, čije čelno mjesto nije popunjeno od strane HDZ-a i SNSD-a“, rekao je Amidžić.

Forto poručuje da postoji dogovor HDZ-a i SNSD-a da se ništa ne radi do izbora. "Oni vam to nikada neće reći, ali ne mogu drugačije objasniti ponašanje u kojem smo četiri mjeseca čekali da se zadužimo, da bismo na kraju dobili nešto iz Evropske komisije.“

Pa bi opet novac namijenjen Bosni i Hercegovini mogao bi otići drugim zemljama Zapadnog Balkana koje provode reforme i povlače milione eura, poput Srbije, Albanije i Crne Gore. Plan rasta, umjesto prilike, postao je instrument političke kalkulacije i obračuna – ko je kriv što nema evropskog novca, a ni puta.

federalna.ba