Bogate zemlje na COP31 optužene da nude samo „mrvice" za borbu protiv klimatskih promjena
Bogate zemlje suočile su se s optužbama da su na klimatskom samitu COP31 ponudile tek „mrvice“ Fondu za pomoć zemljama u razvoju u prilagođavanju klimatskim promjenama.
Tokom sastanka posvećenog prikupljanju finansijskih obećanja, održanog u utorak navečer u Antaliji, Fondu za prilagođavanje klimatskim promjenama obećano je svega 50 miliona dolara, u poređenju sa 135 miliona dolara obećanih prošle godine u Belému.
Fond za prilagođavanje klimatskim promjenama finansira projekte i programe koji pomažu ugroženim zajednicama u zemljama u razvoju da se prilagode posljedicama klimatskih promjena. Djeluje od 2010. godine, a najvećim dijelom finansira se donacijama vlada i privatnih donatora.
Pregovori o klimatskom finansiranju u zastoju
Zemlje u razvoju više puta su naglašavale potrebu za finansijskom podrškom bogatijih država, ali su pregovori o osiguravanju sredstava za klimatske mjere zapali u zastoj jer bogatije zemlje navode da nisu spremne preuzeti dodatne finansijske obaveze.
„Bogate zemlje nude mrvice Fondu za prilagođavanje klimatskim promjenama, dok istovremeno blokiraju pregovore koji bi trebali osigurati sredstva potrebna državama“, izjavio je Mohamed Adow, direktor organizacije za klimatska istraživanja Power Shift Africa.
„Dok slušate ministre kako hvale Fond za prilagođavanje klimatskim promjenama, a zatim mu daju gotovo ništa, morate se zapitati kako očekuju da obavlja posao za koji tvrde da je toliko važan. Jednom rukom mu aplaudiraju, a drugom ga uskraćuju za sredstva.“
Adow je naveo da Evropska unija ima vodeću ulogu u blokiranju novih finansijskih obaveza te da njena nepopustljivost „potkopava njene tvrdnje o liderstvu u borbi protiv klimatskih promjena“.
„Moraju okončati blokadu klimatskog finansiranja“, poručio je.
Smanjenje pomoći uprkos sve većoj potrebi za prilagođavanjem
Teresa Anderson, voditeljica programa za klimatsku pravdu u organizaciji ActionAid International, istakla je da prilagođavanje klimatskim promjenama može predstavljati razliku između života i smrti.
„Sistemi ranog upozoravanja omogućavaju ljudima da se sklone na uzvišenja prije poplava“, rekla je.
„Otpornije poljoprivredne prakse smanjuju rizik od gladi tokom suša. Bolja infrastruktura može izdržati ciklone.“
„Potresno je što se, dok potreba za prilagođavanjem raste, količina ponuđenog novca smanjuje. To se ne može nastaviti ako čovječanstvo želi osigurati svoj zajednički opstanak“, zaključila je Anderson, prenosi The Guardian.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.