Bitka za litij i kobalt mijenja svjetsku trgovinu: Rijetki minerali postaju novo geopolitičko oružje

Bitka za litij i kobalt mijenja svjetsku trgovinu: Rijetki minerali postaju novo geopolitičko oružje
(Izvor: Arhiva)

Rijetki minerali mijenjaju globalnu trgovinu kako raste potražnja za čistom energijom, elektrifikacijom i digitalnim tehnologijama, saopćila je u petak Agencija Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj (UNCTAD).

U izvještaju o globalnoj trgovini za juni 2026. godine, UNCTAD je naveo da su bakar, nikl, litijum, kobalt i rijetki zemni elementi postali ključni za industrijsku politiku, razvoj i geopolitičku konkurenciju.

Agencija je saopćila da su ovi minerali neophodni za električna vozila, skladištenje baterija, tehnologije obnovljive energije, poluprovodnike i centre podataka.

Projekcije pokazuju da će potražnja za litijumom porasti za više od 350 posto do 2040. godine, dok bi potražnja za grafitom mogla porasti za više od 130 posto, prema UNCTAD-u.

Ali lanci snabdijevanja ostaju visoko koncentrirani. Demokratska Republika Kongo je 2025. godine činila 74 posto globalne proizvodnje kobalta u rudnicima, dok je Kina proizvela 78 posto svjetskog prirodnog grafita.

Australija, Čile i Kina zajedno su proizvele više od 70 posto globalnog litijuma, dok Kina igra dominantnu ulogu u rafiniranju nekoliko rijetkih minerala.

Kako potražnja raste, a rizici u ponudi rastu, vlade sve više koriste trgovinsku politiku kako bi osigurale pristup kritičnim mineralima, izgradile domaće kapacitete za vađenje i preradu te ojačale svoju poziciju u globalnim lancima vrijednosti.

Od 2020. godine, uvedeno je gotovo 100 mjera vezanih za izvoz rijetkih minerala, uključujući zahtjeve za licenciranje, izvozne poreze i zabrane izvoza, saopćio je UNCTAD.

Takve politike, prema trgovinskom tijelu, mogu pomoći zemljama proizvođačima minerala da podrže domaću preradu, generiraju prihode i stvaraju radna mjesta, dok uvoznici nastoje diverzificirati ponudu i smanjiti ovisnost.

Međunarodna partnerstva u vezi s rijetkim mineralima također su se brzo proširila. UNCTAD je identificirao 73 međunarodna sporazuma i instrumenta partnerstva, od kojih je 58 potpisano nakon 2022. godine.

Agencija je saopćila da bi ovaj trend mogao stvoriti prilike za zemlje u razvoju da privuku investicije i napreduju u lancu vrijednosti, ali je upozorila da se mnogi sporazumi i dalje u velikoj mjeri fokusiraju na eksploataciju.

UNCTAD je upozorio na rizik fragmentiranog sistema preklapajućih sporazuma, pravila i standarda, jer se sve više zemalja takmiči za pristup rijetkim mineralima.

Takva fragmentacija, kako se navodi, mogla bi povećati troškove, zakomplicirati investicijske odluke i izvršiti pritisak na zemlje u razvoju da se usklade s jednim partnerom prije drugog.

Agencija je pozvala na koordiniraniji pristup kako bi trgovina rijetkim mineralima ostala otvorena, predvidljiva i orijentirana na razvoj, rekavši da će izbori koji se sada donose odrediti hoće li rijetki minerali postati izvor fragmentacije ili osnova za otpornu globalnu saradnju.

federalna.ba/AA

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

rijetki minerali nestašica