Biserko: Otkriće novih masovnih grobnica otvara pitanje odgovornosti Srbije za zločine na Kosovu
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko kazala je da još postoji mnogo neotkrivenih masovnih grobnica a koje ukazuju na masovnost zločina koje je Srbija počinila na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
"Još uvijek postoji mnogo grobnica koje nisu otkrivene, a koje ukazuju na masovnost zločina koje je Srbija počinila na Kosovu, ali i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Stoga svako otkriće nove grobnice otvara pitanje odgovornosti Srbije, koja se nikada nije suočila s tim pitanjem unatoč činjenici da je Haaški sud za Jugoslaviju osudio vojne i političke čelnike Srbije, upravo zbog zločina na Kosovu“, kazala je Biserko nakon što je prošlog tjedna na sjeveru Kosova otkrivena masovna grobnica u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci osoba za koje se vjeruje da pripadaju nestalim kosovskim Albancima tijekom rata.
Kosovske vlasti uhitile su u nedjelju u Zubinom Potoku osumnjičenog za ratne zločine i to nakon istrage koja je trajala dvije godine i uhićenja dvojice osumnjičenih a vršitelj dužnosti premijera Kosova Albin Kurti tvrdi kako bi pronađeni posmrtni ostaci mogli pripadati grupi od 23 Albanca koji su nestali na tom području 1999. godine.
Neizvjesna sudbina više od 1600 osoba
Biserko je istaknula kako je u Srbiji široko prihvaćena teza da su Srbija i Srbi najveće žrtve i to ne samo od političkih elita, već i od kulturnih, vjerskih i drugih i svatko tko svjedoči o odgovornosti Srbije prolazi kroz velike poteškoće.
"Takav je i slučaj osobe koju je uhitila srbijanska sigurnosna služba, a riječ je o čovjeku koji je pokazao gdje se nalazi grobnica u Zubinom Potoku. Imamo slučaj u Bosni i Hercegovini kada je Srbin pokazao lokaciju masovne grobnice s 1000 žrtava u Tomašiću", kazala je Biserko za TV Klan Kosova.
Iako je rat na Kosovu, u kojem je poginulo više od 13.000 osoba, završio prije gotovo tri desetljeća povlačenjem vojno-policijskih postrojbi SR Jugoslavije, predvođenih predsjednikom Slobodanom Miloševićem i dalje je neizvjesna sudbina više od 1600 osoba, uglavnom kosovskih Albanaca koje se vode kao nestale.
Policijske i vojne snage SR Jugoslavije povukle su se s Kosova nakon zračnih udara u kojima je sudjelovalo 19 članica NATO-a i potpisivanja međunarodnog sporazuma u Kumanovu početkom lipnja 1999. godine.
Na vrhuncu sukoba u ovom ratu bilo je registrirano 862.979 albanskih izbjeglica protjeranih s tog područja, što je oko 43 posto ukupnog stanovništva Kosova.
Fena/federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.