BHRT danas ne emitira svoj redovni program
BHRT danas ne emitira svoj redovni program te gledaoci na ekranima mogu vidjeti samo zacrnjenu stranicu.
Kako je navedeno na stranici BHRT-a, to je upozorenje na poslјedice izostanka sistemskog rješenja i moguće trajno gašenje javnog servisa.
- Bez hitne odluke nadležnih institucija, BHRT se suočava s blokadom računa i prestankom obavlјanja svoje osnovne funkcije javnog servisa u interesu građana - navodi se na stranici te medijske kuće.
Vijesti će biti emitirane prema dnevnom rasporedu.
Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) suočava se s dubokom finansijskom i operativnom krizom koja prijeti stabilnosti javnog servisa na državnom nivou. Rok za izmirenje duga prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) ističe za dva dana, a u slučaju neplaćanja slijedi nastavak izvršnog postupka i dugotrajna blokada računa BHRT-a. Istovremeno, protiv ove medijske kuće vode se brojni sudski i izvršni postupci koji već sada uzrokuju povremene blokade računa i dodatno otežavaju svakodnevno poslovanje.
Spor s RTRS-om i dug veći od 100 miliona KM
BHRT je pokrenuo više sudskih postupaka, uključujući tužbe protiv Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) zbog neuplaćenog dijela prihoda od RTV takse. U obnovljenim postupcima pred Okružnim privrednim sudom u Banjoj Luci, a po odluci Ustavni sud Bosne i Hercegovine, donesene su tri prvostepene presude u korist BHRT-a, no one još nisu pravosnažne.
Prema podacima BHRT-a, ukupan dug RTRS-a po osnovu nepoštivanja člana 23. Zakona o javnom RTV sistemu BiH, koji reguliše raspodjelu RTV takse, na dan 31. decembar 2025. godine iznosi 104.137.380 KM.
Sistemski problemi finansiranja
Finansiranje BHRT-a definisano je Zakonom o javnom RTV sistemu BiH, ali se ključne odredbe godinama ne provode dosljedno. Posebno je sporno nepoštivanje člana 23. koji reguliše raspodjelu prihoda od RTV takse, čime je ozbiljno ugroženo poslovanje državnog javnog servisa.
Dodatni problemi uključuju nefunkcionalnost Odbora sistema, činjenicu da RTV taksa nije usklađivana s inflacijom od 2013. godine, kao i to da BHRT nema kontrolu nad naplatom i raspodjelom takse – iako mu je to osnovni izvor prihoda.
Uprkos višegodišnjim apelima upućenim Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, kao i međunarodnim akterima poput Delegacije EU i Ureda visokog predstavnika, trajno sistemsko rješenje finansiranja nije uspostavljeno. Time je funkcionisanje BHRT-a dovedeno u zavisnost od političkih odluka koje nisu u njegovoj nadležnosti.
Predložene hitne mjere
BHRT je krajem novembra 2025. godine, tokom protesta ispred državnog parlamenta, te ponovo u februaru 2026. godine, nadležnim institucijama dostavio prijedloge za izlazak iz krize. Među njima su:
-
Obezbjeđenje kreditnih sredstava u iznosu od 100 miliona KM uz garanciju Vijeća ministara BiH;
-
Dodjela 25 miliona KM iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije ili iz budžetske rezerve za hitno izmirenje dijela obaveza;
-
Hitna primjena zakonskih odredbi koje regulišu naplatu i raspodjelu RTV takse.
Rizik za državnu infrastrukturu
Kriza BHRT-a ne tiče se samo medijskog sektora. Ova institucija upravlja državnom mrežom odašiljača i repetitora, koja predstavlja ključni dio komunikacione infrastrukture Bosne i Hercegovine. Tu mrežu koriste brojne državne institucije, uključujući Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo odbrane BiH, SIPA-u, Graničnu policiju, BHANSA-u i druge agencije.
Eventualni poremećaj u funkcionisanju BHRT-a mogao bi imati dalekosežne posljedice – ne samo po javno informisanje, već i po komunikacione sisteme od šireg sigurnosnog i javnog značaja, navodi se u saopćenju BHRT-a.
Fena/federalna.ba