BBC otkriva priču kurdskih vojnikinja iz tajnog ženskog bataljona

Dok Sjedinjene Američke Države i Izrael bombarduju Iran, sve više se spekuliše da bi naoružane grupe iranskih Kurda sa bazama u Iraku uskoro mogle preći granicu i uključiti se u rat protiv Islamske Republike, piše BBC.

Kao odgovor, Iran je izveo napade na nekoliko kurdskih grupa, a u jednom raketnom napadu poginuo je jedan borac.

Američki predsjednik Donald Trump 5. marta je rekao da podržava ofanzivu Kurda na Iran, ali je dva dana kasnije poručio da ne želi da se Kurdi bore unutar Irana.

Pregovori koji su trajali danima

Novinari BBC-ja proveli su vrijeme s jednom grupom kurdskih boraca – bataljonom koji čine isključivo žene.

Danima su trajali pregovori kako bi dobili pristup dubokim pećinama i podzemnim tunelima u kojima se nalaze baze boraca iranskih Kurda na sjeveru Iraka.

Tokom posljednjih decenija nekoliko kurdskih pobunjeničkih grupa preselilo se iz Irana u planine Iraka, gdje se skrivaju od iranske obavještajne službe, njenih šiitskih saveznika u Iraku i turskih snaga.

Formiranje koalicije

Nedavno su glavne grupe iranskih Kurda na sjeveru Iraka formirale koaliciju, a spekuliše se i da je Trump stupio u direktan kontakt s njihovim vođama i zatražio da se uključe u rat.

Jedna od najbolje organizovanih grupa je Stranka za slobodan život Kurdistana (PJAK), koja tvrdi da se godinama priprema da vrati svoje snage u Iran.

PJAK strogo čuva podatke o broju boraca, ali se procjenjuje da se u jednoj bazi još prije početka rata SAD-a i Izraela protiv Irana obučavalo oko 60 boraca, uglavnom žena.

Vojnikinje prolaze vojne vježbe, ideološke seminare i obuku za različite vještine, uključujući korištenje snajpera i dronova. Kako su rasle tenzije između SAD-a i Irana, prošle su i medicinske preglede u okviru priprema za moguće raspoređivanje prema granici.

Lične priče iz planina

Jedna od njih, Evrin, napustila je studije geografije u iranskom gradu Urmia kada je imala 20 godina i pridružila se pješadijskoj jedinici PJAK-a. Kasnije je postala portparolka.

Govoreći iz jedne od tajnih pećina, kaže da je polovinu života provela u planinama i da od odlaska iz Irana nije vidjela porodicu.

Prije nego što je iranski vrhovni vođa Ali Khamenei poginuo u američkim i izraelskim napadima, talas protesta koje su predvodile žene širom Irana od 2022. godine već je oslabio Islamsku Republiku.

Ti protesti izbili su nakon smrti Mahsa Amini, 22-godišnje Kurdkinje koju je iranska policija uhapsila jer navodno nije pravilno nosila maramu.

„Žene nemaju mnogo izbora“

Prije nego što se pridružila PJAK-u, 18-godišnja Bigen učestvovala je u masovnim protestima i odbijala da nosi maramu u školi kao čin građanske neposlušnosti.

„Žene nemaju mnogo izbora. Ili moramo trpjeti porodično nasilje i društvena ograničenja ili se zaštititi revolucijom“, kaže Bigen.

Kurdske pobunjeničke grupe često su optuživane za regrutovanje maloljetnika, a Bigen je još pohađala školu u Iranu kada se prije tri godine pridružila pobunjeničkoj grupi.

Veze s PKK i regionalne optužbe

PJAK je osnovan 2004. godine i povezan je s organizacijom PKK, separatističkim pokretom u Turskoj koji je 2024. godine položio oružje nakon četiri decenije sukoba s turskom državom.

PJAK je saopćio da poštuje tu odluku, ali da će iranski Kurdi nastaviti oružanu borbu protiv Islamske Republike.

I Turska i Iran ovu organizaciju smatraju terorističkom. Tursko Ministarstvo odbrane saopćilo je da prati aktivnosti „terorističke grupe PJAK“, optužujući je za podsticanje etničkog separatizma i ugrožavanje mira i stabilnosti u regionu.

federalna.ba/Beta