BBC: Izbori u Rusiji nisu nikoga iznenadili, ali je ključno kako će ih Kremlj koristiti

Mnoge stvari u Rusiji nije lako predvidjeti, ali rezultati izbora nisu jedna od njih, ocjenjuje danas urednik britanske televizijske mreže BBC Steve Rosenberg. Politički sistem čvrsto kontroliše Kremlj, a očekuje se da će Jedinstvena Rusija, partija na vlasti, zadržati nadmoć u parlamentu.

Nije bilo razočaranih niti iznenađenih. Nijedna druga partija nije bila ni blizu. Preliminarni rezultati pokazuju da bi Jedinstvena Rusija mogla zadržati većinu u ruskoj Dumi, dovoljnu i za izglasavanje ustavnih promjena.

Izbori su održani više od četiri i po godine od početka rata u Ukrajini, koji je Rusiji donio velike ljudske gubitke na frontu, doveo do ekonomske krize, kao i nestašice goriva zbog ukrajinskih napada na ruska naftna postrojenja.

Čini se da su sve partije koje su prešle izborni prag od pet posto iste one koje su činile i dosadašnji saziv parlamenta. A poslanici u Dumi potpuno su podržavali Kremlj i njegovu takozvanu specijalnu vojnu operaciju.

Partija koja nije uspjela ući u parlament je Jabloko. To je jedina politička stranka kojoj je dozvoljeno da se kandiduje na ovim izborima, a koja se protivi ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Ali, samo 12 dana nakon što je registrovana, Vrhovni sud joj je zabranio kandidaturu. Činilo se da je to znak zabrinutosti u Kremlju da bi poruke mira koje šalju iz Jabloka mogle dobiti previše pažnje u javnosti.

U toj partiji nisu iznenađeni što će novi saziv parlamenta biti jednako poslušan Kremlju kao i prethodni, ocjenjuje urednik BBC-ja. „Kakvi rezultati mogu biti kada na listiću imate 10 partija i sve one podržavaju Putinovu politiku?“, pitao me je Nikolaj Rybakov, predsjednik partije Jabloko.

„Ne očekujem promjene u Dumi. Glasat će za Putinove politike jednoglasno, kao i do sada“, dodao je. Iako Jabloko neće ući u skupštinu, oko 100 kandidata te partije i dalje je u trci za osvajanje individualnih mandata, mada se stranka suočava s konstantnim pritiskom.

„Neki naši kandidati, koji bi učestvovali, sada su u zatvoru, mnogima je zabranjeno da se kandiduju, nekim našim izbornim posmatračima nije dozvoljeno da se registruju i nisu mogli pratiti glasanje“, tvrdi Nikolaj.

Uoči posljednjeg dana trodnevnog glasanja, Ukrajina je izvela veliki napad dronovima na Moskovsku oblast. Pogođena je i rafinerija nafte u gradu.

Urednik BBC-ja razgovarao je s ljudima na biračkom mjestu nadomak rafinerije o tom napadu. Ni tamo nije bilo mnogo iznenađenih zbog onoga što se dogodilo.

Poslije više od četiri i po godine rata Rusije protiv Ukrajine, Moskovljani su oguglali na to da njihov grad povremeno postaje ratna zona. Umjesto da budu zapanjeni, tihi su i rezignirani.

Iako je lako predvidjeti rezultat izbora u Rusiji, manje je jasno šta će se poslije njih dogoditi. U Kremlju će vjerovatno koristiti rezultat za tvrdnje da većina Rusa podržava predsjednika Putina, kao i za opravdavanje budućih politika i odluka u vezi s ratom.

Putin je nedavno odbacio mogućnost novog talasa mobilizacije. „Danas ne postoji scenario u kojem bih to zatražio“, kazao je on.

Danas ne postoji. A šta će biti sutra? Uprkos negiranju zvaničnika, u ruskom društvu postoji dubok strah zbog mogućnosti dodatne mobilizacije.

U najmanju ruku, u Kremlju će najvjerovatnije rezultate smatrati „mandatom od naroda“ da nastave s ratom u Ukrajini, navodi Steve Rosenberg.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.