Barack Obama: SAD još oštrije podijeljene nego što su bile prije četiri godine

Amerika se suočava s ogromnim zadatkom zaustavljanja polarizujuće kulture „ludih teorija zavjere" koje su produbile razdor u zemlji, ističe Barack Obama.

U intervjuu za BBC, bivši predsjednik kaže da su SAD još oštrije podijeljene nego što su bile prije četiri godine, kad je Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima.

Obama sugeriše da je pobjeda Joe Bidena na američkim izborima 2020. godine samo početak prevazilaženja tih podjela.

„Bit će potrebno više od jednih izbora da se preokrene taj trend", kaže on.

Bavljenje polarizovanom zemljom, tvrdi on, ne može da se prepusti samo odlukama političara, već zahtijeva i strukturalne promjene i da ljudi počnu da slušaju jedni druge, da se saglase oko „zajedničkih grupa činjenica" prije nego što uopšte krenu da raspravljaju šta će da urade sa njima.

Međutim, Obama vidi „veliku nadu" u „sofisticiranim" stavovima naredne generacije, pozvavši mlade da „njeguju taj oprezni optimizam da svijet može da se promijeni" i „da oni mogu biti dio te promjene".

Kako se potpiruju podjele u Americi?

Bijes i netrpeljivost između ruralne i urbane Amerike, imigracija, nepravde poput neravnopravnosti i „suludih teorija zavjere - odumiranjem istine" pojačano je u nekim američkim medijskim kućama i na „turbonaelektrisanim društvenim medijima", kaže Obama historičaru Davidu Olusogau, u intervjuu za BBC Arts povodom promocije njegovih novih memoara.

„Veoma smo podijeljeni u ovom trenutku, svakako više nego što smo bili kad sam se prvi put kandidovao za ovu funkciju 2007. i pobijedio na predsjedničkim izborima 2008. godine", kaže bivši predsjednik.

On sugeriše da to, dijelom, može da se pripiše i Trumpovoj spremnosti da „potpiruje podjele zato što je to dobro za njegovu politiku".

Nešto drugo što je u ogromnoj mjeri doprinjelo ovom problemu, kaže Obama, jeste širenje dezinformacija preko interneta, gdje „činjenice odjednom više nisu važne".

„Milioni ljudi vjeruju u predstavu da je Joe Biden socijalista, vjeruju u predstavu da je Hillary Clinton dio zle kabale koja je aktivna u pedofilskim mrežama", kaže on.

Primjer koji navodi ovde sa Hillary Clinton odnosi se na lažnu teoriju da demokratski političari upravljaju mrežom pedofila u jednoj washingtonskoj piceriji.

„Mislim da će u jednom trenutku biti neophodna kombinacija regulative i standarda u okviru pojedinačnih profesija da bismo se vratili u tačku u kojoj ćemo makar priznavati zajedničku grupu činjenica prije nego što krenemo da raspravljamo o tome šta treba da uradimo u vezi sa njima."

Obama kaže da, iako su mnoge konvencionalne medijske kuće posljednjih godina uvele provjeru činjenica  u pokušaju da zaustave širenje dezinformacija preko interneta, to često nije dovoljno zato što su „lažne informacije već obišle planetu prije nego što je istina provjerena i puštena u svijet."

On dodaje da su podjele isto tako rezultat društveno-ekonomskih faktora kao što su sve veća neravnopravnost i razlike između ruralne i urbane Amerike.

Takvi problemi su, dodaje on, „uobičajeni i u Velikoj Britaniji i širom svijeta", sa ljudima „koji se osećaju kao da gube oslonac na ljestvama privrednog razvoja i može da ih se ubijedi da je za to kriva ova ili ona grupa."

Šta je sa pokretom „Životi crnaca su važni" i rasizmom?

Obama, koji je u historiju ušao kao prvi crni predsjednik, kaže da je pitanje rase „jedna od centralnih izvornih podjela u američkoj historiji - naš prvi grijeh."

Događaji koji su se odvijali tokom ljeta, uključujući smrt Georgea Floyda - crnca koji je umro u policijskom pritvoru - i reakcije na njegovu smrt u zajednicama ne samo u SAD-u, već i širom svijeta, doveli su do trenutaka i očaja i optimizma, kaže on.

„Očaja zato što se hronična stalna uloga rase i predrasuda u našem krivičnom pravosudnom sistemu nastavlja u tako otvorenom obliku… i ogroman optimizam, koji ste vidjeli da je proizašao iz protestnog aktivizma i interesovanja koji daleko premašuju bilo šta što smo vidjeli do sada - pa još miroljubivog."

Važno je što su protesti bili višerasni, kaže on, dodajući da je reakcija bila drugačija nego na ubistvo Trejvona Martina iz 2012. godine, nenaoružanog tinejdžera sa Floride, kojeg je na licu mjesta ubio dobrovoljni čuvar komšijske straže George Zimmerman.

Zimmerman je kasnije oslobođen krivice za ubistvo ovog sedamnaestogodišnjaka u sudskom slučaju visokog profila.

Obama pominje i ubistvo nenaoružanog crnca Michael Browna iz 2014. godine, kog je šest puta upucao bijeli policajac u Fergusonu, u Missouri.

On kaže da je, iako su ovi incidenti uzburkali strasti širom Amerike, pokrenuvši raspravu oko rase i pravde, i dalje djelovalo kao da postoji „otpor među velikim dijelovima bjelačke zajednice ideji da je to nešto više od usamljenog incidenta ili slučaja nekoliko crvljivih jabuka."

„Ovog ljeta ste mogli da vidite zajednice sa zanemarljivim brojem crnačkog stanovništva kako izlaze na ulice i govore da su životi crnaca važni i prihvataju predstavu o tome da mora da dođe do prave promjene."

Obama je govorio pred objavljivanje novih memoara - Obećana zemlja - koji prate njegov uspon do američkog Senata i prvi mandat kao predsjednika.

Najavljeno je da će biti objavljena 17. novembra i to je prva od dvije knjige koje pokrivaju njegovo vrijeme provedeno u Bijeloj kući.

federalna.ba/BBC