Argumenti odbrane: Prlić u zatvoru brine o pravima manjina, vjerskim slobodama i starijim zatvorenicima

Haški osuđenik Jadranko Prlić ponovo je zatražio prijevremeno puštanje na slobodu, a u zahtjevu koji su njegova odbrana i on uputili predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT) Gracieli Gatti Santana iznio je detalje o svom životu tokom izdržavanja kazne u Velikoj Britaniji.

Dokument koji je, prema navodima Raporta, dostavljen Mehanizmu ima 22 stranice. U njemu odbrana kao jedan od argumenata za prijevremeno puštanje navodi Prlićevo ponašanje tokom boravka u zatvoru HMP Isle of Wight, gdje kaznu izdržava od 2019. godine.

U zahtjevu se navodi da je Prlić tokom boravka u zatvoru obavljao više funkcija koje se odnose na život zatvorske zajednice, kao i da je učestvovao u različitim aktivnostima. Njegov advokat Steven W. Becker posebno ističe angažman u oblastima jednakosti, vjerskog života i podrške drugim zatvorenicima.

Funkcija predstavnika za jednakost

Prema navodima odbrane, Prlića su zatvorenici predložili, a zatvorska uprava odobrila za predstavnika za jednakost unutar zatvorske zajednice.

U toj ulozi, kako se navodi u zahtjevu, učestvuje u aktivnostima i forumima koji se bave pitanjima različitosti i inkluzije. Posebna pažnja posvećena je, prema dokumentu, etničkim manjinama, stranim državljanima, LGBT osobama, mlađim punoljetnim zatvorenicima te osobama starijim od 50 godina.

Prlić je, navodi odbrana, izabran i za vjerskog predstavnika u svom zatvorskom krilu, u kojem se nalazi oko 80 osuđenika različitih vjeroispovijesti. U zahtjevu se tvrdi da je u toj funkciji zadužen za komunikaciju s drugim zatvorenicima o pitanjima vezanim za prakticiranje vjere i nastoji osigurati jednake uslove za pripadnike različitih religija, uključujući muslimanske zatvorenike.

Angažman u zatvorskoj teretani

Odbrana kao dodatnu okolnost navodi i Prlićev rad u zatvorskoj teretani. Iako je, prema pravilima zatvora, kao osoba koja je navršila dob za penzionisanje oslobođen obaveze rada, u zahtjevu se navodi da je zaposlen puno radno vrijeme kao redar u teretani.

Becker ističe da ta pozicija podrazumijeva određeni nivo sigurnosne provjere. Prema njegovim navodima, Prlić je tokom angažmana u teretani osmislio i pokrenuo program rekreacije i vježbanja namijenjen starijim zatvorenicima i penzionerima, koji se u dokumentu naziva "Oldies".

Prlić je, prema zahtjevu, član i Zatvorskog vijeća, tijela koje komunicira s upravom ustanove i zastupa interese zatvorenika u pitanjima koja se odnose na njihov svakodnevni život. U dokumentu se navodi i da je pokrenuo inicijativu za izdavanje zatvorskog umjetničkog časopisa te da je završio kurs novinarstva.

Odbrana se poziva i na njegovu ulogu u Dejtonu

Jedan od argumenata koji odbrana koristi u zahtjevu odnosi se i na Prlićevu političku ulogu tokom pregovora u Daytonu 1995. godine. Njegov advokat navodi da je Prlić, tadašnji ministar odbrane, zajedno s Alijom Izetbegovićem učestvovao u procesu koji je doveo do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Ovaj dio zahtjeva odnosi se na Prlićevu političku aktivnost prije i tokom završnih pregovora o okončanju rata u BiH.

Posebnu pažnju u zahtjevu privlači Prlićevo lično pismo upućeno predsjednici Mehanizma Gracieli Gatti Santana.

U njemu navodi da prihvata činjenične i pravne zaključke iz presuda kojima je osuđen, uključujući nalaze koji se odnose na etničko čišćenje i zločine počinjene nad bošnjačkim stanovništvom na više lokacija u Bosni i Hercegovini. Prlić u pismu navodi Mostar, Stupni Do, Soviće i Doljane, Prozor, Gornji Vakuf, Vareš, Stolac, Ljubuški i Čapljinu, kao i više zatočeničkih objekata, među kojima Heliodrom, Dretelj i Gabelu.

U pismu, prema objavljenom sadržaju, prihvata i svoju odgovornost u okviru zaključaka o Udruženom zločinačkom poduhvatu. "Ja prihvaćam sva činjenična i pravna utvrđenja u mojim presudama."

Prlić dalje navodi da prihvata zaključke o ubistvima, nezakonitim zatočenjima, mučenju, nehumanom postupanju, progonima, oduzimanju i uništavanju imovine, pljački te uništavanju kulturnih i vjerskih objekata.

U pismu također navodi da prihvata ličnu odgovornost koja mu je presudama utvrđena na osnovu Udruženog zločinačkog poduhvata, povezujući je sa svojim riječima, djelima, odlukama i propustima dok je obavljao visoke funkcije u strukturama HVO-a i takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Kaznu izdržava u Velikoj Britaniji

Jadranko Prlić je tokom rata u BiH obavljao više visokih političkih i vojnih funkcija. Bio je predsjednik HVO-a i predsjednik Vlade takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne, a nakon rata obavljao je funkciju ministra vanjskih poslova BiH i bio zastupnik u državnom Parlamentu.

Nakon što je 2004. godine primio optužnicu Haškog tribunala, predao se tom sudu. Suđenje je počelo 2006. godine.

Prvostepenom presudom iz 2013. godine Prlić je osuđen na 25 godina zatvora, a Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju potvrdilo je 2017. godine osuđujuću presudu i kaznu. Proglašen je krivim za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja te teške povrede Ženevskih konvencija, počinjene u okviru udruženog zločinačkog poduhvata.

Prlić kaznu izdržava u zatvoru HMP Isle of Wight u Velikoj Britaniji. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru, a prema podacima navedenim u zahtjevu, kazna bi trebala isteći 5. aprila 2029. godine.

Planira život u Zagrebu

Ukoliko zahtjev za prijevremeno puštanje bude prihvaćen, odbrana je Mehanizmu dostavila i informacije o Prlićevim planovima nakon izlaska iz zatvora. Prema navodima iz zahtjeva, Prlić se ne planira vraćati u Bosnu i Hercegovinu. Planira živjeti u Zagrebu sa suprugom, u blizini svojih kćerki i šestero unučadi, a prema planu koji je predstavila odbrana, izdržavao bi se od penzije.

O zahtjevu za prijevremeno puštanje odluku treba donijeti predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.