AP: Bosna glasa uz osjetan utjecaj proruskog političara u utrci i tinjajuće etničke tenzije

Agencija AP javlja danas o početku glasanja na izborima u Bosni i Hercegovini na kojima je, kako navodi, većina građana u toj multietničkoj balkanskoj zemlji usmjerena na svakodnevne probleme, dok neki „mainstream političari“ podstiču tenzije iz ratne ere koje su držale zemlju podijeljenu od njenog brutalnog sukoba od 1992. do 1995. godine.

Agencija navodi da 3,4 miliona građana glasa za multietničko Predsjedništvo BiH, zastupnike u državnom parlamentu, kao i čelnike institucija u dva entiteta u zemlji – većinski muslimanskoj Federaciji BiH i Republici Srpskoj, gdje dominiraju etnički Srbi.

Ukazuje da Bosna i Hercegovina ima kompleksnu mrežu institucija vlasti formiranih mirovnim sporazumom iz 1995. godine, postignutim uz posredovanje SAD-a, u nastojanju da se upravlja etničkim podjelama između Bošnjaka, pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata koje su dovele do početka rata.

Novinari agencije AP javili su da su vidjeli brojna biračka mjesta na kojima glasanje nije moglo početi na vrijeme zbog poteškoća s novouvedenom digitalnom tehnologijom za glasanje, mjerom uvedenom kako bi se odgovorilo na ranije izražene zabrinutosti zbog manipulacija glasovima. Kako dodaje AP, vlasti prvi put koriste elektronsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića kako bi se spriječile nepravilnosti ili organizirano manipulisanje glasovima, što je dovodilo u pitanje jesu li prethodni izbori bili fer.

U središtu pažnje izborne utrke je čvrsto proruski političar koji, iako nije na izbornoj listi, dominira kampanjom i raspiruje podjele koje su izazvale strahovanja od nove nestabilnosti, navodi AP. AP navodi da je Miloradu Dodiku, „separatističkom i nacionalističkom bivšem predsjedniku većinski srpske Republike Srpske“, zabranjeno obavljanje javne funkcije nakon što je osuđen zbog nepoštovanja odluka međunarodnog izaslanika koji nadgleda mirovni sporazum iz 1995. godine.

Dodaje, međutim, da će u Republici Srpskoj vjerovatno pobijediti Savez nezavisnih socijaldemokrata, stranka Dodika, koji se upravo vratio s puta u Moskvu, gdje se sastao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

AP prenosi da je Dodik na završnom predizbornom skupu svoje stranke u petak navečer u Banjoj Luci, administrativnom centru Republike Srpske, rekao svojim pristalicama da je Bosna „mrtva“. Skupu je prisustvovao i ruski ambasador u BiH Igor Kalabukhov, dodaje AP. Agencija prenosi Dodikove riječi da je Bosna nemoguća zemlja i da „nema nikakvog smisla“.

AP citira i analitičara Dragana Bursaća, koji je rekao da, iako Dodik nije na izbornim listama prvi put u gotovo 30 godina, on i dalje komanduje i da je „svuda, u medijima, i to ne samo u Republici Srpskoj već u cijeloj BiH“, te da je očigledno da mjere kojima mu je zabranjeno učešće u političkom životu ne djeluju i da on to koristi.

AP ukazuje da je Bosna i Hercegovina bila mirna proteklih godina, ali da su njeni političari održavali u životu podjele između Bošnjaka, koji su uglavnom muslimani, te Srba i Hrvata. „Bosansko-srpski lideri poput Dodika zalagali su se za odvajanje svog entiteta od ostatka Bosne, što je dovelo do zabrinutosti zapadnih zemalja da bi se tenzije još jednom mogle preliti“, navodi AP.

Kako piše AP, Bosna i Hercegovina, koja je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, i dalje se bori da se oporavi više decenija nakon rata koji je počeo 1992. godine, kada je Bosna proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije kojom su dominirali Srbi, a etnički Srbi uzeli oružje s namjerom da stvore vlastitu državu i pridruže je Srbiji. U sukobu je, piše AP, poginulo više od 100.000 ljudi, a milioni su raseljeni.

AP također naglašava da Bosna i Hercegovina formalno nastoji pristupiti Evropskoj uniji, ali da je napredak prema članstvu zaustavljen uprkos naporima EU da ohrabri podijeljene bosanskohercegovačke lidere da zajednički rade na reformama. Podsjeća da su ratne rane u zemlji nedavno ponovo otvorene javnim odavanjem počasti u Srbiji i među bosanskim Srbima ratnom komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, koji je umro krajem augusta dok je služio doživotnu kaznu zatvora u Hagu zbog genocida i drugih ratnih zločina.

Bosanski Srbi Mladića vide kao heroja, iako ga je UN-ov sud osudio za masakr više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici 1995. godine, kao i za druge zločine. AP navodi da su ključni politički predstavnici bosanskih Srba prisustvovali Mladićevoj sahrani u Beogradu, što je izazvalo oštre kritike EU-a i razljutilo bošnjačke političare.

Većina od 75 stranaka u Bosni i Hercegovini koje učestvuju na izborima organizirana je duž etničkih linija, kako u Republici Srpskoj, koja je pod kontrolom Srba, tako i u Federaciji BiH, gdje većinu čine Bošnjaci i Hrvati. Dva entiteta povezana su državnim Predsjedništvom i Parlamentarnom skupštinom BiH, navodi AP.

Bosanska nacionalistička Stranka demokratske akcije usmjerila je kampanju na nastojanja da zadrži Bosnu i Hercegovinu ujedinjenom suočena sa srpskim separatizmom, piše AP. Agencija navodi i da bosanski Hrvati u velikoj mjeri podržavaju ogranak vladajuće konzervativne Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Agencija prenosi i da mnogi razočarani građani kažu da političari koriste nacionalizam kako bi izbjegli rješavanje važnih problema, poput lošeg životnog standarda i odlaska mladih iz zemlje.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.