„Al-Aksa je detonator“: Šest decenija star sporazum o molitvi na svetom mjestu u Jerusalemu propao

Šest decenija star sporazum koji reguliše muslimansku i jevrejsku molitvu na najosjetljivijem svetom mjestu u Jerusalemu „propao“ je pod pritiskom jevrejskih ekstremista koje podržava izraelska vlada, upozoravaju stručnjaci.

Niz hapšenja muslimanskog osoblja na održavanju, zabrane pristupa stotinama muslimana i eskalacija upada radikalnih jevrejskih grupa kulminirali su ove sedmice hapšenjem imama džamije Al-Aksa i racijom izraelske policije tokom večernjih molitvi prve noći Ramazana.

Akcije jerusalimske policije i unutrašnjih sigurnosnih snaga Shin Bet, obje sada pod vodstvom krajnje desnice, predstavljaju prekid statusa quo sporazuma koji datira još iz razdoblja nakon rata 1967. godine, koji propisuje da je samo muslimanima dozvoljeno da se mole u svetom kompleksu oko džamije, poznatom kao al-Haram al-Sharif, koji također obuhvata svetište Kupola na stijeni iz sedmog stoljeća. Za Jevreje to je Hramovno brdo, mjesto prvog i drugog hrama iz 10. stoljeća prije nove ere, koji su Rimljani uništili 70. godine nove ere.

Promjene statusa quo su historijski pokazivale potencijal za izazivanje nemira i sukoba u Jerusalemu i palestinskim okupiranim teritorijama s posljedicama širom svijeta. Posjeta tadašnjeg izraelskog opozicionog lidera Ariela Sharona 2000. godine pokrenula je drugu palestinsku intifadu, koja je trajala pet godina, a Hamas je dao ime Al-Aksa poplava svom napadu na Izrael u oktobru 2023. godine, u kojem je ubijeno 1200 Izraelaca i pokrenut rat u Gazi, tvrdeći da je napad izazvan izraelskim kršenjem zakona u jerusalimskoj džamiji.

„Al-Aksa je detonator“, rekao je Daniel Seidemann, jerusalimski advokat koji je redovno savjetovao izraelske, palestinske i strane vlade o pravnim i historijskim pitanjima u gradu. „Obično se radi o istoj stvari – stvarnoj ili percipiranoj prijetnji integritetu svetog prostora. I to je ono čemu svjedočimo. Često je bilo provokacija tokom Ramazana, ali stvari su sada eksponencijalno osjetljivije. Zapadna obala je kao bure baruta.“

Tenzije oko džamije Al-Aksa stalno su eskalirale, jer su krajnje desničarski Izraelci preuzeli ključne sigurnosne pozicije. Ministar nacionalne sigurnosti, Itamar Ben-Gvir - koji je prije stupanja na dužnost imao osam krivičnih osuda, zbog podrške terorističkoj organizaciji i podsticanja na rasizam, između ostalih optužbi - rekao je da želi podići izraelsku zastavu na kompleksu i tamo izgraditi sinagogu.

Ben-Gvir je tokom protekle godine vršio zapaljive posjete lokaciji Al-Aksa i podržao niz jednostranih promjena statusa quo, dozvoljavajući Jevrejima da se mole i pjevaju u kompleksu. U januaru je postavio ideološkog saveznika, general-majora Avšaloma Peleda, za šefa policije u Jerusalemu, i uz navodnu podršku premijera Benjamina Netanyahua, dozvolio je Jevrejima da ponesu štampane molitvene listove na lokaciju, što predstavlja sve očiglednija kršenja.

„Status quo je propao jer se molitve obavljaju svakodnevno“, rekao je Seidemann. „U prošlosti je policija bila vrlo stroga u sprječavanju bilo kakve provokacije... ali ove mjere su pokazatelj da 'mi ovdje imamo kontrolu, naviknite se ili se sklonite s puta'.“

U periodu pred Ramazan ove godine, Jerusalemski Vakuf, fondacija koju je imenovao Jordan, a zadužena je za upravljanje lokalitetom al-Aksa kao dio sporazuma o statusu quo, nalazi se pod sve većim pritiskom. Izvori iz Vakufa rekli su da je čak 17 njihovih zaposlenika ove sedmice od strane Shin Beta stavljeno u administrativni pritvor (pritvor bez optužbe), a najmanje 42 člana osoblja je zabranjen ulazak na lokaciju.

Rekli su da je šest ureda Vakufa opljačkano posljednjih sedmica i da je osoblju onemogućeno da zamijeni vrata ili izvrši druge popravke. Vakufu je onemogućeno da postavi skloništa od sunca i kiše ili privremene klinike za vjernike. Zvaničnici tvrde da im je čak onemogućeno da unesu toaletni papir na lokaciju.

Kulminacija se desila, rekli su zvaničnici, kada se opteretio Vakuf jer mu je povjereno da se brine o 10.000 muslimana koji se očekuju da će doći da se mole u džamiji al-Aksa tokom mjeseca Ramazana.

Palestinska gubernija Jerusalem dala je drugačije brojke: 25 članova osoblja Vakufa je zabranjeno, a četiri su pritvorena. Ni jerusalimska policija ni Šin Bet nisu odgovorili na zahtjeve za komentar o optužbama.

U prvoj sedmici ramazana policija je produžila jutarnje vrijeme posjeta za Jevreje i turiste sa tri na pet sati, što je još jedna jednostrana promjena postojećeg stanja. U ponedjeljak je imam al-Akse, šeik Mohammed al-Abbasi, pritvoren u dvorištu džamije, prema palestinskoj novinskoj agenciji Wafa, a objave na društvenim mrežama pokazale su da je policija ponovo izvršila raciju u kompleksu u utorak navečer tokom prve noćne molitve ramazana.

„Postoji toliko mnogo faktora koji ovaj ramazan čine posebno opasnim“, rekao je Amjad Iraqi, viši izraelsko-palestinski analitičar u Međunarodnoj kriznoj grupi. „Prošla godina je bila relativno mirna, ali ove godine postoji spoj toliko mnogo faktora na izraelskoj i palestinskoj strani koji mogu potaknuti aktiviste na Hramskoj gori da pokušaju stvoriti nove preinake.“

„Ako se u prošlosti izraelska vlada osjećala primoranom da se angažuje s regionalnim silama, danas im je mnogo manje stalo do toga šta one imaju reći i misliti“, dodao je Iraqi.

federalna.ba