Šta koči potpunu emancipaciju žena u BiH - zakon ili mentalitet?

videoprilog Hane Vranac (Dnevnik 2)

Danas se obilježava Međunarodni dan žena – Osmi mart, ustanovljen kao dan borbe za prava žena, njihovu ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost. Od prvih štrajkova do danas položaj žena u društvu u ovom dijelu svijeta znatno se promijenio, ali potpuna ravnopravnost još uvijek nije ostvarena. Ostaje pitanje: šta danas u Bosni i Hercegovini koči punu emancipaciju žena – zakon ili mentalitet?

Bosna i Hercegovina ima zakone usmjerene na rodnu ravnopravnost, potpisnica je i međunarodnih konvencija, ali - implementira ih sistem koji kao da ne vjeruje u njih, pa nam diskreditacija, nasilje, femicid pokazuju da stvarnost na terenu diktira nepisani zakon običaja. 

„Na svim nivoima vlasti sjede ljudi koji često ni ne pročitaju postojeće, obavezujuće zakone i konvencije koje Bosnu i Hercegovinu obavezuju prema međunarodnoj zajednici, a kamoli naše lokalne, kako volim reći, bosanskohercegovačke zakone. Upravo je to najveća prepreka“, kazala je Jadranka Milićević, aktivistkinja i direktorica Fondacije CURE.

Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini propisuje da na kandidatskim listama za izbore mora biti najmanje 40 posto žena, a Izborni zakon Bosne i Hercegovine integrisao je tu obavezu. Žene u Bosni i Hercegovini prvi put su i na najvišim nivoima vlasti. Ali, pokazuje istraživanje na kojem je radila naša sagovornica, one nasljeđuju i prate patrijarhalne obrasce:

„Političarke su onakve kakvim su ih stvorile političke partije i njihovi lideri. Zbog toga se često ne dešavaju iskoraci, jer bi za njih mogle biti sankcionisane. Ne bih željela generalizirati – bilo je žena koje su se usprotivile politikama svojih partija i bile prepoznate u nekim od prethodnih mandata, ali su u narednom predizbornom ciklusu često bile politički kažnjene“, izjavila je novinarka Kristina Ljevak-Bajramović.

Dakle, njihova zastupljenost nije odraz realne političke angažovanosti. Niti potpune emancipacije sve dok više participiraju u javnom životu, izlažu, zarađuju, obučavaju, ali nedostaju tamo gdje je moć.

Profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sarina Bakić ističe da je upravo kontradikcija između deklarativne podrške ravnopravnosti i stvarnog ponašanja jedno od ključnih obilježja savremenih patrijarhalnih društava.

„Jedna od karakteristika današnjih patrijarhalnih društava jeste da, kada govorimo o rješavanju problema ili jačanju emancipacije žena, postoji jasna kontradikcija između namjere, stvarnog ponašanja i onoga što ostaje samo na deklarativnom nivou“, naglasila je Bakić.

Dok god je emancipacija stavka u izvještajima za međunarodnu zajednicu, a ne promjena uvjerenja u kućama, školama, radnim mjestima, bit će sarkazma u izjavi – to je nama naša borba dala.

federalna.ba

Osmi mart Međunarodni dan žena Dan žena Emancipacija