AfD favorit na izborima u Saskoj-Anhalt; rezultat bi mogao uzdrmati Merzov CDU

Oko 1,7 miliona birača u istočnonjemačkoj saveznoj zemlji Saska-Anhalt u nedjelju bira novi saziv parlamenta, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) uvjerljivo vodi u anketama i nada se da bi prvi put mogla formirati vlast u jednoj njemačkoj saveznoj zemlji.

Biračka mjesta otvorena su od 8 do 18 sati, a prve projekcije rezultata očekuju se nakon njihovog zatvaranja.

Politički analitičari očekuju veću izlaznost nego na izborima 2021. godine, a i male razlike u rezultatima mogle bi biti presudne za to hoće li AfD osvojiti većinu u parlamentu.

Posljednja anketa javnog servisa ZDF, provedena od 1. do 3. septembra, daje AfD-u 41 posto podrške, dok Kršćansko-demokratska unija (CDU) kancelara Friedricha Merza ima 23 posto.

Ljevica je na 11,5 posto, Socijaldemokratska stranka (SPD) na 8,5, Zeleni na šest, Savez Sahre Wagenknecht (BSW) na četiri, a liberalna Slobodna demokratska stranka (FDP) na tri posto.

Podrška AfD-u gotovo udvostručena

AfD, koji kampanju vodi na protivljenju imigraciji i obećava masovne deportacije, prije pet godina osvojio je 20,8 posto glasova, što znači da je prema trenutnim anketama gotovo udvostručio podršku.

Za rast popularnosti stranke mnogi zaslužnim smatraju njenog vodećeg kandidata Ulricha Siegmunda. Ovaj 35-godišnji političar predstavlja se kao kandidat promjena, a već je predstavio program vlade i plan za prvih 100 dana na vlasti.

Najavio je protjerivanje osoba bez legalnog boravišnog statusa "od prve minute", značajno proširenje kapaciteta za pritvor osoba predviđenih za deportaciju te obavezan rad za tražioce azila pod prijetnjom gubitka socijalnih naknada.

Njegov glavni rival je premijer Saske-Anhalt Sven Schulze iz CDU-a, koji je dužnost preuzeo u januaru nakon povlačenja Reinera Haseloffa, koji je gotovo 15 godina bio na čelu savezne zemlje.

Druge stranke odbacuju saradnju s AfD-om

Pobjeda na izborima ne bi automatski značila da će AfD moći formirati vlast. Mandate u parlamentu dobijaju samo stranke koje pređu izborni prag od pet posto, pa bi rezultat manjih stranaka mogao odlučiti hoće li AfD imati većinu.

CDU je isključio mogućnost koalicije ili saradnje s AfD-om, pozivajući se, između ostalog, na nalaze obavještajnih službi prema kojima je ogranak AfD-a u Saskoj-Anhalt klasificiran kao potvrđena krajnje desna ekstremistička organizacija. I druge etablirane stranke odbacuju saradnju s AfD-om.

Ako AfD ne osvoji većinu, jedna od mogućnosti je manjinska vlada predvođena CDU-om uz SPD i eventualno Zelene. Schulze je poručio da ne želi zavisiti od podrške Ljevice.

Rezultat bi mogao pojačati pritisak na Merza

Izbori u Saskoj-Anhalt mogli bi imati posljedice i na saveznu politiku. Snažan rezultat AfD-a i slab rezultat CDU-a mogli bi ponovo otvoriti pitanje položaja kancelara Friedricha Merza unutar njegove stranke.

Prema posljednjoj anketi javnog servisa ARD, 83 posto birača nezadovoljno je Merzovim radom, dok je zadovoljno njih 13 posto, što je najniži zabilježeni nivo podrške jednom aktuelnom kancelaru.

Eventualna borba za vodstvo CDU-a ipak ne bi automatski dovela do pada savezne vlade. Ako bi Merz pod pritiskom podnio ostavku, Bundestag bi mogao izabrati novog kancelara bez raspuštanja parlamenta.

federalna.ba/AA

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.