Ademović: Verzije dva evropska zakona iz Predstavničkog doma struka je ocijenila lošim

Moj motiv da na posljednjoj sjednici usaglasim stavove sa druga dva člana Kolegija bili su evropski zakoni (o VSTV-u i Sudu BiH), posebno zbog činjenice da su oni prijedlozi zakona koji su u Predstavničkom domu stavljeni u proceduru - upućeni bez ikakvih konsultacija sa strukom, "iz vedra neba", a nije bilo čak ni koalicijskih ili stranačkih konsultacija. Dakle, struka, kao najzainteresovanija strana u ovom procesu, s obzirom da njeni predstavnici provode te zakone, rekla je da su prijedlozi loši, što su javno potvrdili i na press konferenciji, pojasnivši i zašto su loši, ističe u razgovoru za Fenu predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović.

Ističe kako Prijedlog zakona o Sudu BiH nije prošao ni Ustavnopravnu komisiju, što također mnogo govori.

-U prelaznim odredbama nije predviđen kontinuitet sudija Apelacionog odjeljenja, što može dovesti do blokade rada Suda. Sjedište je tim prijedlogom predviđeno da bude na Palama. U prijedlogu zakona Ministarstva pravde, koji smo aktualizirali i pokrenuli na Domu naroda, a u čijoj pripremi je učestvovala struka kroz radne grupe, ne spominje se recimo promjena sjedišta, dakle Sud ne ide na Pale, a ugrađene su i odredbe o kontinuitetu - da trenutne sudije nastavljaju radit do izbora novih, da ne dolazi do vakuma - što sprječava blokadu rada Suda. Dakle, ozbiljni, štetni propusti u prijedlozima Predstavničkog doma doveli su do nužnosti reakcije, pojašnjava Ademović situaciju vezanu za proteklu sjednicu Doma naroda i usaglašavanje s preostalim članovima Kolegija koji su u ranijim slučajevima njega preglasavali.

Kaže da većine u Domu naroda nema već duže vrijeme. Ona se, naglašava, povremeno pojavljivala kroz osam delegata iz sedam stranaka koji su, prateći politiku koalicije Trojka, nastojali smijeniti Nikolu Špirića sa mjesta člana Kolegija Doma.

-To nije polazilo za rukom jer svaki put, na svakoj sjednici na kojoj je bila ta tačka za smjenu kadrova SNSD-a, oni ili delegati iz HDZ-a bi uskraćivali kvorum. Tada bi sjednica bila prekinuta, a takvih sjednica je u proteklih nekoliko mjeseci predsjedavanja Špirića, pa poslije njegovog i u toku mog predsjedavanja, bilo više od deset. Iz tog razloga je Dom naroda u svojevrsnoj blokadi duži vremenski period, a na čekanju stoji više od 30 zakona. Pretprošla sjednica, koja je obuhvatila jedno zasjedanje i jedan nastavak, završena je uspješno upravo iz razloga što na njoj nije bilo tačaka koje su predviđale smjenu. Dakle, pokušaji smjene Špirića zaustavljani su obaranjem kvoruma a time i blokadom Doma, ističe Ademović.

Odgovarajući na pitanje je li Trojka raskinula koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om i je li bili dio tzv. nove "Osmorke" u Domu naroda koja je isključivala SNSD i HDZ, te da li još pripadate toj Osmorci, Ademović kaže da se ta grupacija sastoji od sedam stranaka, da svaka od njih ima svoje interese i različita viđenja i većini od njih baš i ne odgovaraju uspjesi trenutne vlasti, ma kako ona nedefinisana i nestabilna bila.

-Svako sa svoje pozicije, ili mjesta opozicije, postavlja se u skladu sa svojim politikama i ima zahtjeve i viđenja prioriteta, šta treba, a šta ne treba razmatrati. Tako i oko dva evropska zakona imaju različita stajališta, čak postoje i neki isključivi stavovi da ih ne treba ni razmatrati. Najbolji primjer jeste Prijedlog zakona o regulatoru električne energije, gdje su HDZ, SDA i SNSD bili stava da treba razmatrati zakon koji je već u proceduri u Domu naroda po skraćenom postupku, dok su neki delegati zastupali stav da treba razmotriti zakon koji je sa dva amandmana usvojio Predstavnički dom, a nije ga dostavio Domu naroda u službenoj proceduri. Ja sam najavio da ću predložiti njegovo uvrštavanje ako to ne uradi neko od delegata, a onda su njegovo uvrštavanje predložili delegati Smajić i Miletić. Dakle, od pitanja do pitanja, od tačke do tačke zauzimaju se stavovi, tako da se teško može govoriti o nekoj koordiniranoj većini sa usaglašenim stavovima u kontinuitetu, kaže predsjedavajući Doma naroda.

Pojašnjava da su njegova upozorenja da će preduzeti određene "mjere" bila usmjerena prema delegatu Želimiru Neškoviću, koji nije poštovao odredbe Poslovnika niti se ponašao u skladu s njim. To je, kaže, poslovničko pravo onoga koji rukovodi sjednicom, a te odredbe sadržane su u Članu 69. Poslovnikai precizno su pobrojane.

Komentirajući činjenicu da su u spomenutom usaglašavanju sa Nikolom Špirićem i Draganom Čovićem na ova dva evropska zakona  neki mediji našli poveznicu za tvrdnju da se on vraća koaliranju sa SNSD-om i HDZ-om, iako se Trojka eksplicitno distancirala od te koalicije, posebno sa SNSD-om, Ademović podsjeća da je temelj koalicije na vlasti uspostavljene nakon prošlih izbora bio evropski put.

-Kada smo uspostavili vlast početkom 2023. godine, temelj nove koalicije bio je evropski put, jer je riječ o strateškom putu za BiH oko kojeg postoji opći konsenzus svih političkih aktera, i vlasti i opozicije. Iako koalicija ne funkcioniše, oni koji misle dobro ovoj zemlji nastoje napraviti iskorak na tom putu. Tog se pravca držim, a istovremeno ne popuštajući niti u jednom trenutku da neki zakon, samo zato što je u svom nazivu "evropski", da u svom sadržaju ponese nešto što bi išlo na štetu države. Zato pokušaj da se napravi iskorak na evropskom putu i istovremeno spriječi ili popravi štetan zakonski sadržaj nije osnov za zaključak o bilo kakvom koaliranju. Kako onda uopšte objašnjavamo rad Vijeća ministara i zajedničko glasanje ministara Trojke i SNSD-a i HDZ-a, i to ne samo po pitanju "evropskih" tački? Smatram da su upravo neka druga nedavna glasanja na Vijeću ministara, posebno oko imenovanja određenih kadrova SNSD-a, ili neglasanje za smjenu Marinka Čavare u Predstavničkom domu, ostala nedovoljno pojašnjena u javnosti u kontekstu koaliranja i političke saradnje Trojke sa SNSD-om odnosno HDZ-om. Zato smatram te pokušaje mog povezivanja sa SNSD-om i HDZ-om jednom zamjenom teza, s nekom dubljom pozadinom, zaključuje predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović.

federalna.ba/Fena