Imamo ozbiljnog potencijala za korištenje obnovljivih izvora energije te za električnu i druge energije

Cijeli svijet uznemiren je zbog novih sukoba na Bliskom istoku dok se četverogodišnji rusko-ukrajinski rat i dalje odvija, a to otvara brojne krize, posebno u energetici. Ipak, u Bosni i Hercegovini sve je prilično mirno. Znači li to da je država energetski stabilna u snabdijevanju električnom energijom, plinom? Šta je s reformom energetskog sektora, posebno rudnika? O tome u emisiji „Aktuelno“ Federalnog radija govore stručnjaci iz energetike Azrudin Husika, Meho Kulovac i Amer Jerlagić.

Iako je Bosna i Hercegovina zakasnila za efikasnu energetsku reformu, Kulovac smatra da u našoj privredi ima prostora da radimo na projektima energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Bez obzira na nedostajuću zakonsko-pravnu regulativu (Bosna i Hercegovina nema zakone o plinu i električnoj energiji) jer nisu usvojeni u Parlamentarnoj skupštini, stručnjaci pozdravljaju otvaranje i pripreme za gradnju Južne interkonekcije, ali i propituju izvjesna pitanja, poput gradnje tri velike termoelektrane.

„Govori se o neke tri termoelektrane ogromne snage, 1200 megavata. To može da proizvede daleko više električne energije nego što i termoelektrane Kakanj i Tuzla danas proizvode. Čije su to potrebe, ko će trošiti tu električnu energiju, hoćemo li je izvoziti?“, pita Azrudin Husika, univerzitetski profesor. Dodaje da te plinske elektrane, uz zatvaranje elektroenergetskog bilansa, ne bi riješile nijedan drugi problem u Bosni i Hercegovini. „Ne bi to bila pravedna tranzicija“, ističe Husika.