IEA strahuje od nastajanja tenzija oko snabdijevanja kritičnim metalima

Međunarodna agencija za energiju (IEA) strahuje zbog "tenzija" oko svjetskog snabdijevanja kritičnim mineralima i metalima neophodnim za energetsku tranziciju i poziva na povećanje investicija u rudarske projekte da bi Zemlja mogla da ograniči svoje zagrijavanje na 1,5 stepeni do kraja vijeka. 

"Pad cijena kritičnih minerala i metala kao što su bakar, litijum ili nikl koji se koriste za sprovođenje struje ili u baterijama za električna vozila, vjetroelektrane ili solarne panele, maskira rizik od tenzija koje dolaze oko snabdijevanja", saopštila je agencija u svom drugom godišnjem izvještaju o tim metalima objavljenom danas.

Agencija na 800 milijardi dolara procjenjuje ukupne potrebne investicije u svijetu do 2040, da bi planeta ispunila cilj fiksiran Pariskim sporazumom o klimi iz 2015. da se ograniči porast teperatua na 1,5 stepen u odnosu na preindustrijsku eru. 

Prošle godine je pad cijene litijuma od 75 odsto, i pad cijene kobalta, nikla i grafita od 30 i 45 odsto, doveo do smanjenja cijene baterija za 14 odsto u prosjeku, ali i do rizika da će se drastično smanjiti investicije u rudarski sektor u odnosu na prethodne godine. Dva metala koja su pod najvećim rizikom su litijum i bakar, gdje se ukazuje na znatnu razliku između izgleda za proizvodnju i za potrošnju, pokazuje izvještaj. 

Potrebe za tim metalima rastu, tako je u 2023. godini, npr. prodaja električnih vozila porasla 35 odsto a postavljanje solarnih planela i energije na vjetar je povećano za 75 odsto.

Uređaji za elektrolizu koji proizvode zeleni hidrogen poterban za dekarbonizaciju teške industrije ili saobraćaja imaju potrebu za metalima kao što je nikl, platina, cirkon. Njihova instalacija porasla je 360 odsto u 2023. godini, prema tom izvještaju.

IEA takođe skreće pažnju na potrebu diversifikasije snabdijevanja da bi se suprotstavilo hegemoniji Kine, posebno oko proizvodnje dva ključna dijela za baterije za automobile, anoda koje 98 odsto dolaze iz Kine i katoda koje 90 odsto dolaze iz te zemlje.

"Više od polovine procesa proizvodnje litijuma i kobalta se dešava u Kini. Ta zemlja dominira cijelim produkcionim lancem grafita u izradi baterija i u nuklearnoj industriji", piše u izvještaju.

federalna.ba/Beta