I druga predstava baleta 'Orašar' u Sarajevu uskoro rasprodana

Nakon što je u rekordnom roku rasprodan za prvi termin u sarajevskom Bosanskom kulturnom centru, baletni spektakl „Orašar“ uskoro će rasprodati i drugu predstavu koja je zakazana za 21. decembar.

Čaroliju sarajevskog baletnog spektakla „Orašar“ na scenu Bosanskog kulturnog centra donosi slavna baletna trupa Ukrainian Classical Ballet koja svake godine u ovo vrijeme godine izvede više od 70 puta  „Orašar“ u Evropi! Ukrainian Classical Ballet izvodi predstavu Orašar na originalnu koreografiju Kovtuna, ukrajinske koreografske legende iz 80-ih godina prošlog stoljeća.

Baletna predstava „Orašar“, koja je osvojila čitav svijet, 20. i 21. decembra stiže u u Bosanski kulturni centar. 

U priči o „Orašaru“ pratimo djevojčicu Klaru koja se s obitelji nalazi na božićnoj proslavi u svom domu. Klarin kum Drosslmeyer prekida slavlje te kada svima podijeli poklone, shvati da za malu Klaru nije ništa ostalo te njoj poklanja orašara, oblikovanog kao zgodnog uniformiranog vojnika koji u Klarinom snu postaje živ, jer je zapravo začarani princ. Kada je 1816. napisao knjigu „Orašar i Kralj miševa“ Ernest Teodor Amadeus Hoffman vjerojatno nije ni sanjao o uspjehu i slavi koji će doživjeti glavni lik. Naime, nakon napisane knjige na njemačkom jeziku, knjigu je na francuskom prepričao poznati književnik Alexandre Dumas, glazbu napisao Petr Ilijič Čajkovski, a na baletne papučice postavio poznati baletan i koreograf, Marius Petipa.

Stvaranje baleta „Orašar“ idejno nije došlo od umjetnika, već od činovnika. Kada je pročitao priču o malenoj djevojčici  i orašaru, balet je prvi zamislio i naručio direktor ruskih Carskih kazališta Ivan Vsevoložski. Zanimljivo je kako su u prvoj izvedbi „Orašara" Klaru i princa igrala djeca, a tek u kasnijim profesionalnim produkcijama uloge su se počele dodjeljivati odraslim plesačima.

Inače, originalna je priča po kojoj je stvoren balet puno mračnija od baleta, jer sadrži krvavu bitku između orašara i vojske kralja miševa te pojašnjava pozadinsku priču o tome kako se princ pretvorio u orašara.

Inače, drveni orašar – vojnik nastao je u 17. stoljeću u Njemačkoj, gdje je prvo služio kao drobilica za orahe. Izvorno je povezan s njemačkom božićnom tradicijom, simbolizirajući sreću koja tjera zle duhove i štiti obitelj, zbog čega se figura orašara često darovala djeci za Božić. Gotovo svi orašari koji su nastali prije prve polovice 20. stoljeća su funkcionalni, dok velik dio modernih orašara ima samo dekorativnu svrhu, odnosno, danas više nemaju mogućnost da se njima drobe orasi.

Koliko je sarajevska publika željna baletno-muzičkog putovanja u čarobni svijet „Orašara“ najbolje potvrđuje ogromno zanimanje publike za ovu najpopularniju baletnu predstavu za koju je ostalo još malo ulaznica, koje je moguće nabaviti u sistemu Entrio.ba i na prodajnim mjestima – plato Skenderije i Artikulacija BKC.

federalna.ba/Fena