Huskić za FR: Trump neće odmah pristupiti radikalnim potezima, očekujem akceleriranje procesa koji će rezultirati drugom arhitekturom u svijetu
Podijeljenija više nego ikada prije, Amerika je izabrala. Idući predsjednik SAD-a, prema svemu sudeći je Donald Trump. On je proglasio pobjedu na izborima 2024. nakon što je Fox News projicirao da je porazio demokratinju Kamalu Harris, što predstavlja Trumpov politički povratak četiri godine nakon što je napustio Bijelu kuću. O prvim reakcijama i posljedicama američkih predsjedničkih izbora na unutrašnje odnose, ali i na sukobe u svijetu, odnose s NATO-om i Evropskom unijom, za Federalni radio govorio je Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa i politički analitičar.
Relativno rano bilo je jasno, barem kada je riječ o projekcijama na osnovu onoga što je izbrojano, da je čak i u onim državama za koje još nije zvanično odlučeno, Donald Trump zapravo u prednosti. Ne može se ignorisati da je Trump odnio prevagu i u onim državama koje odlučuju o predsjedniku. Ne može se ignorisati ni činjenica da je Donald Trump odnio i većinu glasova, popular vote, što nije bio slučaj 2016. godine. Ovdje se radi o značajnoj pobjedi republikanaca, dakle Trumpa prevashodno, kontroli nad Senatom, što vuče brojne konsekvence u kojem smjeru i na koji način će se kretati SAD. Ono što je još uvijek nejasno i gdje se mogu očekivati promjene jeste Kongres.
Jako puno se i vremena i papira potrošilo na to da se pokuša objasniti šta se dešava s američkim biračkim tijelom. Odakle dolazi ova vrsta odnosa prema politici, koja se onda preljeva na ono što što bi se moglo nazvati podrškom Donaldu Trumpu. Nekoliko dimenzija je, a jedna je diskreditacija mainstream politike, onaj veliki bailout kada se dozvolilo da se novcem poreskih obveznika u Sjedinjenim Američkim Državama „vadi vruće kestenje“ od strane Vlade nakon što je kompletan bankarski sektor doveo sam sebe u bezizlaznu situaciju.
Sasvim sigurno da Trump predstavlja otklon od onoga što je predstavljala ili što bi predstavljala Kamala Harris, dakle nastavak one politike koju imamo sada. Sasvim sigurno će to uticati ili katalizirati razgovore unutar same Evropske unije pa i šire oko toga kako se Evropska Unija prije svega treba reformisati da bi se mogla prilagoditi promijenjenim geopolitičkim okolnostima. U kontinuitetu svjedočimo 30 godina smanjenju američkog prisustva ili američke vezanosti za Evropu. Dakle, ono što sad treba i što će desiti je preispitivanje odnosa. Što se tiče evropske sigurnosne i odbrambene arhitekture ne očekujem da će doći do brzih i radikalnih pomaka. Ne vjerujem da će Donald Trump izvršnim odlukama napustiti NATO. Prije svega što se tiče evropske sigurnosne i odbrambene arhitekture ja ne očekujem da će tu doći do nekih brzih i hitrih, da ne kažem radikalnih, pomaka. Ne očekujem da će Trump izvršnim odlukama napustiti NATO, odluka ostaje u Kongresu, ali dovoljno je da se povuče dio američkih trupa iz Evrope, da se smanji angažman Sjedinjenih Američkih Država vezano za vojnu pomoć Ukrajini i vi ste promijenili dinamiku u Evropi. Posljedično, ne kao direktan rezultat američkog interesa za Zapadni Balkan, promjene će se reflektirati i na region koji je vrlo otvoren ovoj vrsti „vjetrova“, zaključio je Huskić.