Hrvat Gabrijel Borić kandidat za predsjednika Čilea

Već je postalo uobičajeno da slušamo i čitamo o uspješnim ljudima u svijetu čija prezimena se završavaju na „ić“, odnosno da su porijeklom sa naših prostora. Čini se da su republike bivše zemlje dale veliki poklon svijetu u vidu sportista, umjetnika, poduzetnika i političara i to besplatno. Neki su otišli odavde devedesetih, neki posljednih godina, a neki i mnogo prije toga. Baš kao porodica glavnog aktera naše naredne priče – predsjedničkog kandidata u Čileu Gabrijela Borića. 

Izbori u Čileu na Balkanu nikada nisu bili zanimljiviji. Razlog je 35-godišnji Gabrijel Borić, porijeklom Hrvat, koji je 21. novembra ušao u drugi krug utrke za predsjedničke izbore, zajedno sa svojim protukandidatom njemačkih korijena Jose Antoniom Kastom.  

Naime, obojica dolaze iz useljeničkih porodica, pa je jedno sigurno – da će Čile u narednom mandatu voditi čovjek koji nije, da tako kažemo, čistokrvni Čileanac iako su obojica rođeni u toj zemlji. 

 Predzadnje nedjelje prošlog mjeseca ljevičar Borić i desničar Kast su pobijedili ostale protukandidate osvojivši 25,8 odnosno 27, 9 posto glasova svojih sugrađana. Za dva dana ih čeka završna borba, a u međuvremenu, prema izlaznim anketama, Borić je prestigao Kasta, što nagovještava da bi nativni Hrvat mogao postati predsjednik te južnoameričke zemlje.  

“Želimo da napravimo bogatu državu, u kojoj Čilenaci žive i stare bez straha da neće moći preživjeti kada se penzionišu. Državu, u kojoj kada se razbolite vaše ozdravljenje i kvalitet medicinske njege koju dobijate ne ovisi o tome koliko novca imate. Neki ljudi su predsjedničku utrku pokušali predstaviti kao borbu ekstrema. Ja nisam ekstemista. Osoba sam koja, a to sam pokazao tokom svoje karijere, teži velikim dogovorima među neistomišljenicima, s ciljem prema Komonveltu”, rekao je Gabriel Borić, kandidat Sranke društvene konvergencije za predsjednika Čilea.   

"Uvijek sam osuđivao bilo kakvo nepoštivanje ljudskih prava. Nema dvosmislenih signala i ragovora. Kada sam bio u Kongresu, glasao sam za zakon o reparaciji za žrtve čija su ljudska prava narušena, kao i za članove njihovih porodica. Tražimo zatvaranje ilegalnih graničnih prelaza, kako za trgovinu drogom tako i za krijumčarenje ljudima. Vrijeme je da se stane u kraj organizovanom kriminalu”, izjavio je Jose Antonio Kast, kandidat Stranke kršćanski socijalni front za predsjednika Čilea.  

Prema rečenom, jasno je da građani Čilea moraju napraviti izbor između dvije potpuno suprotne opcije. Shodno rezultatima preizbornih anketa i budući da se nisu dobro proveli tokom mandata još aktuelnog predsjednika konzervativnog milijardera Sebastiana Pinere, čiji opoziv je tražio Senat zbog zbog optužbi za umiješanost u kontroverznu prodaju rudarske kompanije preko firme u vlasništvu njegove djece, čini se da će na ovim izborima birati drugačije - ljevicu. No, dok čekamo da vidimo hoće li „svjetsko, a naše“ sjesti u predsjedničku fotelju, istražili smo ko je zapravo Gabriel Borić i otkud on u utrci za predsjednika jedne zemlje u Južnoj Americi.  

“Još kao djeca bili smo svjesni toga da postoji diktatura pa smo postavljali ocu brojna pitanja. Nije me iznenadila bratova odluka da se bavi politikom unatoč protivljenju naše majke. Gabriel je itekako otporan, inače ne bi bio u svemu ovome. Ipak, sada je umjereniji i zreliji nego prije 20 godina, kada je korak po korak ulazio u politiku. S vremenom je omekšao svoje rigidne stavove u duhu krajnje ljevice, a što je kao student prava u čileanskoj prijestolnici Santiagu i kandidat Autonomne ljevice dokazao pobijedivši na studentskim izborima iz redova Komunističke omladine Čilea”, istakao je Simon Borić, brat Gabrieal Borića.  

Borić, čiji hrvatski preci s očeve strane su odselili u Čile prije oko 120 godina sa otoka Ugljana u blizini Zadra, od malena je pokazivao interes za politiku. Kroz školske i studentske organizacije je ispoljavao svoju ljevičarsku političku orijentaciju, a iz porodice nosi sklonost ka protivljenju diktaturi, poput one koju je vodio bivši predsjednik Augusto Pinoche. Nakon što je diplomirao na pravnom fakultetu, posvetio se politici, prvo na lokalnom nivou, a zatim i u Zastupničkom domu čileanskog parlamenta. Na skoro svim dosadašnjim izborima na kojim je bio kandidat, osvajao je rekordan broj glasova. U fokusu njegovog rada do sada su bila ljudska prava, autohtoni narodi i klimatske promjene. Građanima se očigledno dopada pravac u kojem ide Borić, a analitičari zadovoljno klimaju glavom na promjene koje bi mogao donijeti Čileu kao novi predsjednik. 

“Vjerujem u transformaciju jer želim slobodnu zemlju i jaku ekonomiju. Plašim se života u fašizmu, plašim se da će mladi nastaviti odrastati u fašizmu koji je vrlo jak u ovoj zemlji nakon diktature”, rekao je BoriPaulina Gongora, pristalica Gabriela Borića.  

“Mislim da je Gabriel Borić uradio mnogo efikasniji posao, kada je riječ o okretanju prema centru u odnosu na Kasta. Promijenio je svoje stavove donekle kada je riječ o penzijama i zdravstvenoj zaštiti. Mislim da je svima jasno, da će sa podijeljenim kongresom biti teško bilo kojem kandidatu da ide naprijed sa radikalnom agendom. I stoga smatram da je okretanje Borica prema centru bilo vrlo učinkovito”, istakla je političkaanalitičarka Jenny Pribble. 

Čileanski političari ocijenili su da je ovaj političar hrvatsko-španskih korijena, bivši fudbaler, panker i pjesnik, uspio mobilizovati više od milion svojih sunarodnjaka da glasaju za politički projekat ujedinjene ljevice u čijem su fokusu socijalne politike, decentralizacija i pravednija raspodjela prirodnih izvora kojima obiluje država čija teritorija se prostire do krajnjeg juga Južne Amerike. Gabriel Borić obećao je da će se, i ako ne pobijedi na predsjedničkim izborima, nastaviti podjednako strastveno baviti politikom. Ako, pak pobijedi, Čile bi mogle zadesiti ogromne pozitivne promjene. Navijamo za Borića, i zbog budućnosti Čilea, ali i da se možemo hvaliti još jednim uspješnim „našim“ čovjekom u svijetu. Dobro, znamo da je Hrvat a ne Bosanac ili Hercegovac, ali tako mi to na Balkanu – kad je pozitivno - naš je, Jugosloven, a kad je negativno – sreća pa nije naš, dobro je da je komšijin. 

federalna.ba