Hrana bi mogla poskupjeti oko 11 posto

Prilog: Jasmina Šukalić

Ispucala zemlja, osušeni usjevi i njive na kojima se umjesto roda broje gubici, realnost je mnogih poljoprivrednika. Ovakve slike posljednjih godina nisu karakteristične samo za Bosnu i Hercegovinu. Klimatske promjene donose sve češće i intenzivnije suše širom svijeta. Evropa je među kontinentima koji se najbrže zagrijavaju, a posljedice osjećaju gotovo sve države.

Ovo više nije samo loša godina za poljoprivredu. Suša postaje jedan od najvećih izazova za proizvodnju hrane – od velikih svjetskih proizvođača do malih farmi u Bosni i Hercegovini. Ogromna je ekonomska šteta koja se, primjera radi, u Njemačkoj procjenjuje na 36 milijardi eura. U BiH se nedovoljno ulaže u poljoprivredu, a kako je kazao predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić, oni koji nemaju sisteme za navodnjavanje broje velike gubitke:

"Nikad teža godina, nikad veća suša, nikad manji prinos, a nikad viša ulaganja. Na kraju, kad saberemo rezultate, i u družini i kao proizvođači smo stava da država mora intervenisati da nam pomogne. Sljedeće sedmice ćemo tražiti da Vlada proglasi elementarno stanje nepogode, a to je suša."

Uništeno je više od 50 posto prinosa na pojedinim njivama. Najteže je stradao kukuruz. I poljoprivrednici iz Hercegovine primorani su da ranije krenu u berbu grožđa. Novo poskupljenje hrane u najavi, ali i pitanje hoće li je uopšte biti dovoljno.

"Mi za potrebe Bosne i Hercegovine možemo dvije trećine hrane da proizvedemo, ali 95% hrane se uvozi. To nije normalno. Neko tu debelo profitira i debelo radi. Mislim da je to užički lobi, a to je veoma opasna situacija za nas, proizvođače. I šta, jednoga dana se moraju otvoriti karte na sto ili nek' nam kažu da se više ne bavimo poljoprivredom i mi se nećemo baviti time", kaže Bakajlić.

Posljedice se ne zaustavljaju na njivama. Kako je kazao poljoprivrednik Radenko Arsenović, manjak kukuruza i stočne hrane mogao bi ugroziti stočarsku proizvodnju i dovesti do novih poskupljenja mesa, mlijeka i drugih prehrambenih proizvoda:

"Mi smo, kažem, veliki dio stočnog fonda već rasprodali i, ako nam ne budu dali neke podsticaje, mi ćemo morati i ovaj dio rasprodati. Kada dođu jesenski, zimski mjeseci, očekuje se i do 300% skok cijena svih prehrambenih proizvoda, pogotovo mesa."

Gubici prethodnih sušnih godina ipak nas nisu naučili lekciju. Bosna i Hercegovina umjesto ulaganja u poljoprivredu, i dalje uvozi više poljoprivredno-prehrambenih proizvoda nego što ih proizvede. U trenucima kada ćemo se jedino moći osloniti na domaću proizvodnju  Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže da je za spašavanje kasno, a reakcija nadležnih opet je izostala:

"Neće biti dovoljno hrane da se može normalno zimovati, ni stočne. Sijeno je podbacilo, i sve drugo. Zima i ovo što nosi sa sobom je vrlo neizvjesno."

Dok proizvođači broje milionske gubitke, postavlja se pitanje: Šta i kako dalje? Sušu su poljoprivrednici nekada prihvatali kao dio posla, a danas postaje rizik koji može odlučiti hoće li uopšte moći nastaviti proizvodnju. A cijenu toga, na kraju, ne plaća samo poljoprivrednik nego svi mi.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.