Holtzapple: Inkluzivno političko učešće bez nasilja ključno za vjerodostojnost izbora

Misija OSCE-a u BiH uoči izbora 2026. godine poduzima mnoge ključne inicijative koje imaju za cilj jačanje integriteta i transparentnosti izbora i podršku radu CIK-a. Također, ostaju jedan od ključnih zagovarača prava žena da se kandiduju na izborima i provodi niz programa usmjerenih na jačanje uloge žena u političkom životu.

U okviru tih napora, Misija OSCE-a danas je u Sarajevu, na dan raspisivanja Općih izbora, organizirala sastanak s političarkama iz cijelog političkog spektra, na kojem je, između ostalog, razgovarano o ulozi političkih stranaka u osiguravanju nulte tolerancije na nasilje, unaprjeđenju rodne ravnopravnosti i podršci učešću žena u procesima donošenja odluka.

Ciljevi sastanka bili su potvrđivanje političke posvećenosti Principima političkog angažmana za eliminaciju nasilja nad ženama, jačanje podrške prioritetnim mjerama, uključujući zakonodavne promjene radi poboljšanja institucionalne efikasnosti u odgovoru na nasilje nad ženama, pružanje strukturirane platforme za političarke, uključujući mlade žene, kako bi artikulirale ključne poruke i zabrinutosti uoči izbornog ciklusa 2026. godine.

Sastanak se fokusirao na ulogu političkih stranaka u osiguravanju nulte tolerancije prema nasilju, unaprjeđenju jednakosti muškaraca i žena i podršci značajnom učešću žena u donošenju odluka. Također, razmatrane ključne zakonodavne i institucionalne mjere, s posebnim osvrtom na prepreke s kojima se suočavaju mlade žene u politici.

Upravo to je bio povod za intervju sa šefom Misije OSCE-a u BiH ambasadorom Rickom Holtzappleom, koji je govorio o izazovima uoči izbora, sporom napretku u zastupljenosti žena, potrebi za hitnim reformama te važnosti uvođenja izbornih tehnologija radi jačanja integriteta izbornog procesa u BiH.

Govoreći o svrsi današnjeg sastanka, kazao je da su se okupili upravo na dan kada su izbori 2026. godine zvanično raspisani, što ovoj diskusiji daje dodatnu hitnost i strateški značaj.

- Ovo je ključni trenutak da se osigura da glasovi, iskustva i prioriteti žena budu zastupljeni u izbornom procesu i širem političkom odlučivanju. Cilj je stvoriti konstruktivan prostor za dijalog koji nadilazi stranačke podjele, fokusirajući se na zajedničke izazove kao što su nasilje nad ženama u politici i prepreke njihovom učešću u političkim procesima. Konačno, cilj nam je ojačati političku posvećenost i utvrditi praktične korake za postizanje napretka - kazao je Holtzapple.

Na pitanje zašto je nasilje nad ženama u politici tako kritično pitanje i kakvu ulogu igraju političke stranke, kazao je da nasilje nad ženama u politici direktno narušava integritet demokratije.

- Kada se žene suočavaju sa zastrašivanjem, uznemiravanjem ili isključivanjem, to ograničava njihovo učešće i slabi povjerenje javnosti u institucije. Ovo nije samo rodno pitanje, to je pitanje dobrog upravljanja i demokratije. Političke stranke imaju ključnu ulogu u tome. Njihova interna pravila, načini rukovođenja i javne poruke mogu ili omogućiti sigurno i ravnopravno učešće ili dodatno učvrstiti prepreke koje nanose štetu - istakao je, dodajući da one oblikuju pravila o tome ko ulazi u politiku i pod kojim uslovima.

Upravo zato, podvukao je ambasador Holtzapple, njihova je opredijeljenost od suštinskog značaja. 

Komentirajući značaj Principa političkog angažmana i postignuti napredak o tom pitanju, podsjetio je da ti principi predstavljaju praktičan okvir političkim strankama da se obavežu na nultu toleranciju prema nasilju nad ženama i da političku volju pretoče u konkretne aktivnosti.

- Te aktivnosti podrazumijevaju interne reforme, podizanje svijesti i uspostavljanje mehanizma odgovornosti. Neke stranke su već poduzele određene korake, uključujući organizovanje obuka i javno iskazivanje opredijeljenosti za ove principe. Međutim, i dalje je potrebno šire prihvatanje i dosljednija provedba, posebno uoči izbora - mišljenje je ambasadora.

Zakonski okvir za učešće žena u politici u BiH ocijenio je formalno snažnim, napominjući da garantira rodnu ravnopravnost u političkom učešću. Osim toga, dodao je da ustavne odredbe oba entiteta, zajedno sa Izbornim zakonom i Zakonom o ravnopravnosti spolova, jasno zabranjuju diskriminaciju na osnovu spola i garantuju jednaka politička prava, uključujući pravo glasa i kandidovanja na izborima.

- Međutim, iako ove odredbe uspostavljaju čvrstu normativnu osnovu, one nedovoljno rješavaju strukturne barijere i barijere unutar samih političkih stranaka koje utiču na izbor kandidata i njihovu izbornu konkurentnost. Kao rezultat toga, ovaj okvir osigurava formalnu ravnopravnost, ali ne uspijeva osigurati suštinsku ravnopravnost u političkoj zastupljenosti - istakao je.

Ambasador se osvrnuo i na ključne zakonodavne prioritete na okončanju nasilja nad ženama te pitanju kako politički akteri mogu tome doprinijeti, ocijenivši da je napredak u rješavanju ovih pitanja neujednačen širom zemlje.

- Potreban nam je novi zamah, naročito u Republici Srpskoj, gdje su procesi zaustavljeni, kao i u Federaciji, gdje puna provedba zahtijeva usvajanje svih podzakonskih akata propisanih novim Zakonom. Razvoj sveobuhvatnih pravnih okvira i adekvatno finansiranje ostaju ključni preduslovi za uspostavljanje funkcionalnog sistema zaštite. Parlamentarci i parlamentarke mogu imati važnu ulogu kroz zagovaranje ovih pitanja unutar svojih stranaka, podršku usvajanju zakonodavstva usklađenog s međunarodnim standardima te zalaganje za profesionalan i sistemski pristup u osiguravanju institucionalnog odgovora na nasilje. Saradnja među političkim strankama od posebnog je značaja - naglasio je.

Govoreći o glavnim razlikama između formalnih prava i stvarne zastupljenosti, Holtzapple je istakao da se suštinski izazov ogleda u razlici između formalnog pristupa i stvarnih mogućnosti za uspjeh.

- Žene formalno imaju pravo da se kandiduju, ali se znatno rjeđe postavljaju na pozicije koje su konkurentne. Na primjer, tokom Lokalnih izbora 2024. godine, od ukupno 385 kandidata za načelničke i gradonačelničke pozicije, samo 29 su bile žene. To ukazuje na to da političke stranke ne promoviraju sistematski žene za izvršne funkcije. Umjesto toga, žene se često kandiduju u politički manje povoljnim izbornim jedinicama, što ograničava njihove šanse za uspjeh. Slično tome, na Općim izborima 2022. godine, žene su bile nositeljice listi u samo 22 posto slučajeva. S obzirom na to da je pozicija nosioca liste usko povezana sa izbornim uspjehom, ova podzastupljenost je direktno povezana s nižim izbornim rezultatima. Kao posljedica toga, žene su činile tek oko četvrtinu izabranih zvaničnika na svim nivoima vlasti - podsjetio je Fenin sagovornik.

Na pitanje na kakve prepreke nailaze žene, posebno mlade žene, u politici i šta je potrebno promijeniti, ambasador je kazao da se žene suočavaju sa strukturnim preprekama, kao i sa uznemiravanjem u online i offline prostoru, dezinformacijama i diskriminacijom.

- Mlade žene su često posebno na meti i nedostaju im mreže podrške potrebne za snalaženje u političkom okruženju. Političke stranke mogu napraviti značajnu razliku pružanjem praktične podrške u kampanji, uspostavljanjem efikasnih internih mehanizama za sprječavanje i odgovor na uznemiravanje, aktivnim regrutovanjem kandidatkinja i promoviranjem inkluzivnih liderskih praksi. Mediji također igraju važnu ulogu jer pravedno i uravnoteženo izvještavanje može povećati vidljivost i kredibilitet žena - kazao je.

Ambasador je podsjetio i na rezultate posljednjih održanih izbora u smislu zastupljenosti žena, istakavši da odražavaju stalnu strukturnu neuravnoteženost. U tom kotekstu, naveo je da su nakon Općih izbora 2022. godine žene zauzele 19 posto mjesta u Parlamentarnoj skupštini BiH, 28 posto u Parlamentu Federacije BiH te 25 posto u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

- Samo jedna žena je imenovana kao kantonalna predsjednica vlade. Na lokalnom nivou, nakon izbora 2024. godine, prvobitno su samo četiri žene izabrane za načelnice/gradonačelnice, što se kasnije, usljed postizbornih kretanja, povećalo na osam. Ove brojke naglašavaju da određena poboljšanja postoje, ali je napredak i dalje spor i nedosljedan - naglasio je.

Kada je u pitanju nasilje nad ženama, naveo je podatke istraživanja koje je proveo OSCE, a po kojima je skoro svaka druga žena doživjela neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Također, jedna od tri žene doživjela je seksualno uznemiravanje, od čega je samo 2,6 posto prijavljeno policiji.

- Nažalost, 84 posto slučajeva nasilja nad ženama ostaje i dalje neprijavljeno. Podaci o femicidu, iako nedosljedni, ukazuju na porast sa 16 slučajeva u periodu 2021 - 2022 na 35 slučajeva u periodu 2023 - 2024. godina - napomenuo je, istakavši da su polovinu tih djela počinili sadašnji ili bivši partneri, po podacima Agencije za ravnopravnost spolova BiH za 2025. godinu.

Dodao je da je Izvještaj Evropske komisije za BiH za 2025. godinu (Report) potvrdio da udio nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja u ukupnom kriminalu raste, što ga čini jednim od najčešće prijavljivanih krivičnih djela u zemlji.

Na pitanje kakve rezultate očekuje od današnjeg sastanka te kakva je uloga OSCE-a u narednom periodu, rekao je da se nada da će se politička opredijeljenost potvrditi i konkretizovati, kako u podršci Principima, tako i u unapređenju zakonodavnih i institucionalnih mjera u cilju eliminacije nasilja nad ženama.

- Inkluzivno političko učešće bez nasilja ključno je za vjerodostojnost izbora. Misija OSCE-a u BiH će nastaviti pružati podršku političkim akterima putem tehničke pomoći, izgradnje kapaciteta i zagovaranja. Također ćemo pomoći u prenošenju ključnih poruka iz ove diskusije rukovodstvima stranaka kako bismo potakli konkretne korake i djelovanje. U širem kontekstu izbora, svjedoci smo da su procesi javnih nabavki za izbornu tehnologiju često blokirani žalbama i političkim opstrukcijama unutar Vijeća ministara - kazao je Holtzapple.

U razgovoru za Fenu osvrnuo se i na pitanje namjerne sabotaže procesa digitalizacije kroz tenderske procedure da bi se zadržao prostor za manipulacije na terenu te pojasnio na koji način će OSCE odgovoriti ako oprema ne bude nabavljena i testirana na vrijeme.

- U svim drugim državama članicama OSCE-a, u kojima su različite vrste izbornih tehnologija uspješno implementirane, tijela za provedbu izbora imala su snažnu podršku različitih državnih institucija. Stoga je zabrinjavajuće što se odgovornost za uvođenje izbornih tehnologija percipira kao isključiva odgovornost CIK-a BiH. Smatram da je CIK poduzeo važne i odgovarajuće korake kako bi u ovom ključnom procesu javnih nabavki prioritet dala kvalitetu, pouzdanosti, profesionalnim standardima i međunarodnom iskustvu, a ne političkim ili poslovnim vezama - istakao je.

Također, izrazio je uvjerenje da je uvođenje novih tehnologija od ključnog značaja za jačanje transparentnosti, integriteta i kredibiliteta izbornog procesa.

- Izbori su temelj demokratskog procesa i od presudne je važnosti da svi segmenti njihove organizacije budu povjereni iskusnim subjektima koji mogu garantovati najviše standarde tehničke ispravnosti, sigurnosti i nepristrasnosti. Odabir najkvalitetnije kompanije doprinosi jačanju povjerenja građana u izborni sistem, smanjuje rizik od tehničkih nepravilnosti i potencijalnih zloupotreba te osigurava da izborni rezultati tačno odražavaju volju birača - naglasio je.

U tom konrekstu, pozvao je sve relevantne aktere da podrže ovaj pristup i da zajednički doprinesu unaprjeđenju izbornog procesa u BiH te da donesu sve relevantne odluke koje će omogućiti blagovremenu implementaciju izbornih tehnologija na Općim izborima 2026. godine.

- Misija OSCE-a u BiH će pružiti tehničku pomoć, osigurati i pružiti međunarodno iskustvo i promovirati mjere izgradnje povjerenja, uz puno poštivanje činjenice da vlasništvo i kontrola nad izbornim procesom moraju ostati u nadležnosti odgovornih institucija BiH - istakao je.

Na kraju razgovora, poručio je da je inkluzivno političko učešće bez nasilja ključno za vjerodostojnost izbora.

- Osigurati da žene mogu u potpunosti i sigurno učestvovati nije stvar izbora, već temelj demokratije - zaključio je ambasador Holtzapple.

Fena/federalna.ba