Holandski izbori pod znakom ekstremizma: Wilders optužen za normalizaciju mržnje prema muslimanima

Holandija se suočava s jednim od najkontroverznijih izbornih perioda u posljednjih nekoliko godina, nakon što je krajnje desni političar Geert Wilders podigao javnu polemiku svojim najnovijim objavama na društvenim mrežama. Nedavna objava, koja je prikazivala dvije žene – mladu plavušu s prijateljskim osmijehom i stariju ženu s maramom i mrkim izrazom lica – izazvala je snažnu reakciju javnosti. Iznad slike stajao je natpis “Vaš izbor”, što je aludiralo na predstojeće opće izbore u zemlji.

Objava je izazvala rekordnih 14.000 pritužbi na holandsku liniju za prijavu diskriminacije, pri čemu su mnogi komentatori usporedili sliku s nacističkom propagandom iz Drugog svjetskog rata. U saopćenju linije za prijavu diskriminacije istaknuto je da su 19 agencija povezane s hotlineom proslijedile slučaj policiji zbog zabrinutosti da objava može predstavljati poticanje mržnje.

Politika i retorika usmjerena protiv manjina

Ova situacija ilustrira kako je javni diskurs u Holandiji u posljednjih nekoliko godina postao oštro polariziran, posebno prema muslimanskoj zajednici, tražiocima azila i drugim manjinskim grupama. Wilders, vođa krajnje desne i anti-muslimanske Stranke slobode (PVV), koristi ove teme u pokušaju mobilizacije birača. Predstojeći izbori 29. oktobra stoga se ne gledaju samo kao politička utrka, već i kao svojevrsni test demokratskih vrijednosti zemlje.

“Pitanje nije samo u vezi s muslimanima. U igri je sam pojam što znači biti Holanđanin”, ističe Esma Kendir iz Kolektiva mladih muslimana. “Hoće li Holandija nastaviti braniti jednakost, ljudska prava i slobodu religije, ili će se okrenuti isključivanju i strahu?”

Na prethodnim izborima, PVV je šokirao zemlju osvojivši prvo mjesto, što je dovelo do prve koalicije u vladi koja je u potpunosti uključivala Wildersovu stranku. Koalicija je ipak trajala samo 11 mjeseci, nakon što je Wilders povukao podršku. Za mnoge u zemlji, uključivanje PVV u vladu signaliziralo je značajan pomak u političkom tolerancijom prema otvorenoj netrpeljivosti prema muslimanima.

Normalizacija mržnje i politički utjecaj

“Dolazak Geerta Wildersa i njegove stranke u vladu potvrdio je da je otvorena neprijateljstva prema muslimanima postala politički prihvatljiva”, rekla je Kendir. Ona dodaje da je javna debata postala ekstremnija nego ikada, prelazeći granice “negativnog govora” i normalizirajući otvorenu netrpeljivost prema islamu i muslimanima.

Wilders je poznat po kontroverznim potezima, uključujući web-stranicu za prijavu pritužbi na Poljake i druge istočnoevropske migrante, kao i po obećanjima da će u zemlji biti “manje Marokanaca”. Njegova neočekivana pobjeda 2023. dovela je do toga da druge političke stranke ciljaju iste grupe kako bi privukle birače, smatra Florian Drenth iz Muslim Rights Watch. “On postavlja standarde i konstantno koristi retoriku krajnje desnice, što normalizuje ovu naraciju. Vidimo kako se i druge stranke učvršćuju u ovom pristupu”, dodaje Drenth.

Koalicijske mjere i migraciona politika

Program koalicijske vlade također reflektira ovu radikalizaciju, od prijedloga da se odbijeni tražioci azila šalju u Ugandu, preko razmatranja oduzimanja državljanstva osobama koje počine teška krivična djela sa “antisemitskim karakterom”, do smanjenja finansiranja organizacijama koje pomažu integraciju tražilaca azila. “Opasno je što vidimo urušavanje vladavine prava i sistema koji štiti prava manjina, ali se to događa toliko sporo da postaje normalizovano”, upozorava Drenth.

Tijekom kampanje, Wilders je migraciju prikazivao kao problem koji treba eliminisati, zagovarajući zatvaranje granica, patroliranje vojske, kao i deportaciju sirijskih izbjeglica i ukrajinskih muškaraca sposobnih za rat. “Ova retorika je u suprotnosti s realnošću”, kaže Bart Lauret iz Holandskog savjeta za izbjeglice. “Holandiji su potrebni migranti, uključujući radnike i stručnjake, u zdravstvu, industriji, građevinarstvu i poljoprivredi.” Ipak, kako dodaje Lauret, takva retorika nije ostala samo u politici, već je počela utjecati na društvo: protesti protiv novih azilantskih centara i nasilne demonstracije krajnje desnice postali su sve češći.

Utjecaj na muslimansku zajednicu i zajednički odgovor

Krajnje desna retorika rezultirala je i političkim aktivizmom manjinskih zajednica. “Mnogi u islamskoj zajednici sada osjećaju potrebu da iskažu svoje prisustvo i prava. Šutnja više nije opcija”, kaže Kendir. Povećan je broj mladih muslimana koji se politički educiraju i uključuju u društveni dijalog, insistirajući na poštovanju jednakosti ne samo kao slogana, nego i kroz konkretne politike i svakodnevni život. Lauret dodaje da su, unatoč stigmatizaciji, građanske inicijative i volonterski angažman u podršci izbjeglicama porasli, pokazujući da društvo u cjelini još uvijek ima snagu za solidarnost i humanost.

Predstojeći izbori predstavljaju mnogo više od obične političke utrke. Oni testiraju osnovne vrijednosti holandske demokratije, uključujući poštivanje ljudskih prava, jednakost i pluralizam. Dok se ekstremna retorika normalizira, izazov za Holandiju je kako očuvati društvenu koheziju i osigurati da marginalizovane zajednice, posebno muslimani i tražioci azila, ne budu dodatno izložene diskriminaciji i strahu.

federalna.ba/The Guardian