Hodžić: Važno je obratiti pažnju na statusna pitanja jezika u društvu

Njegovanje jezičkih prava i jezička pravda, što podrazumijeva korištenje vlastitog jezika u svim oblastima društva, suprotna je jezičkom imperijalizmu, a sve to skupa jeste suštinski povezano sa obilježavanjem Međunarodnog dana maternjeg jezika i posebno na ovaj dan potrebno je obratiti pažnju na statusna pitanja jezika u društvu. 

Direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu Jasmin Hodžić podsjeća i na to da je Međunarodni dan maternjeg jezika upravo nastao tako što je grupa studenata tražila svoja jezička prava, a ubijeni su jer su protestirali na javnom mjestu zbog toga što nisu imali svoj službeni jezik.

- Suštinski, pitanja sa kojima se suočava, i kroz historiju i danas, sami bosanski jezik ili bosansko društvo u cjelini, direktno jesu povezana i sa samom suštinom obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika - naglasio je.

Prema njegovim riječima, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu od osnivanja bio je na liniji tzv. jezičke tolerancije.

- Nastavili smo tako i nakon Simpozija o jezičkoj toleranciji sedamdesete godine prošlog stoljeća i nakon 1971. godine kad su donesene prve odredbe o književno-jezičkoj politici u BiH, a koja je bila probosanski orijentirana - naglasio je Hodžić.

Kako je kazao na Međunarodni dan maternjeg jezika, ‘od Vardara do Triglava danas imamo bosanski jezik (u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu), a imali smo ga zvanično u školama i u osmansko i austrougarsko doba. U Jugoslaviji smo, sredinom prošlog vijeka, vratili taj narativ’.

- Nažalost, bosansko društvo danas nije toliko integrisano, a nije samo jezik dio te dezintegracije - kazao je.

Prema njegovim riječima, jezički identiteti (u pitanjima organizacije paralelnih obrazovnih sistema u Bosni i Hercegovini) od devedesetih godina prošlog vijeka na ovamo bili su i dio, kako je kazao, svojevrsnih totalitarnih ili moguće i fašističkih nastojanja i tzv. procesa jezičkog imperjalizma, što se uklapa čak i u teoriju jezičkog genocida, kada se ne podržava status drugih jezika u obrazovnom sistemu.

- U jednom od šest tomova haške presude može se pronaći i to da je jezik bio dio jednog takvog procesa, nametanja imperijalističkih nastojanja u obrazovanju i kompletnom društvu, te instaliranja svojevrsnih novih i nametnutih identiteta. Jezik je, i to znam iz vlastitog istraživanja, bio dio i domaćih sudskih presuda gdje su ljudi ubijani u logorima samo zbog jedne riječi koja je bila specifična za našu kulturu - naglasio je.

Kako je pojasnio, teorija jezičkog genocida i jezičkog imperijalizma govori o tome da ‘ako ne podržite jedan jezik u obrazovnom sistemu, već izvršavate jezički genocid’.

- Ako se ne podržavaju jezička prava u društvu, ako se imperijalistički nastoji djelovati prema određenoj jezičkoj zajednici, ustvari se represivno hegemonistički takva zajednica prisiljava da izgubi vlastiti identitet i to ne samo u obrazovanju - naglasio je direktor Instituta za jezik UNSA.

I ove godine organizirana je manifestacija nazvana Dani Instituta za jezik, kojom se kroz raznovrsne sadržaje doprinosi boljem razumijevanju kulturno-historijskog i društveno-političkog aspekta upotrebe službenih jezika i književno-jezičkih tradicija na prostoru BiH. Manifestacija ‘Dani Instituta’ počinje na Međunarodni dan maternjeg jezika - 21. februara i završava 20. marta. 

Međunarodni dan maternjeg jezika u svijetu se obilježava 21. februara. UNESCO je taj datum odredio kao dan kad se veća pažnja posvećuje pitanjima njegovanja jezičke i kulturne različitosti.

federalna.ba/Fena