Hoće li ukapljeni plin biti jeftiniji ili skuplji za građane?

Prilog: Jasmina Šukalić

Nakon što je cijena ruskog plina za Bosnu i Hercegovinu povećana za više od 14 posto, ponovo je otvoreno pitanje koliko bi građani u budućnosti mogli plaćati ovaj energent. Dok iz kompanije AAFS tvrde da bi američki ukapljeni plin kroz Južnu interkonekciju mogao biti jeftiniji od sadašnjeg ruskog, stručnjaci upozoravaju da takve procjene ne uključuju sve troškove i da konačna cijena zavisi od brojnih faktora. U međuvremenu, napravljen je novi korak prema realizaciji projekta "Južna interkonekcija".

Južna plinska interkonekcija godinama se najavljuje kao novi pravac snabdijevanja Bosne i Hercegovine prirodnim plinom. Nakon što je Vijeće ministara utvrdilo Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma s Hrvatskom o izgradnji plinovoda, dokument će biti upućen u dalju parlamentarnu proceduru. Edin Forto, ministar komunikacija i saobraćaja:

"Iako je Naša stranka imala ključnu ulogu i u pisanju Zakona o Južnoj interkonekciji u Federalnom parlamentu i unapređenju ovog teksta prije nego što je prvobitno potpisan, jako nam je bitno da se neka ključna pitanja odgovore u narednom periodu i upravo u ovom procesu ratifikacije. Prije svega mislim na to da li stvarno stoji Vlada Sjedinjenih Američkih Država iza ove firme koja je imenovana za investitora, hoćemo li dobiti neke garancije, hoćemo li dobiti pisane garancije, finansijske garancije, ali i druge stvari koje su često i tehničke prirode i koje se ne vide ovako u javnim nastupima. Iako nam je bitno da ovaj proces bude završen na najkvalitetniji mogući način, spremni smo, ukoliko ne dobijemo odgovore na ta pitanja, glasati protiv i u parlamentarnoj proceduri kada ovaj sporazum dođe."

Dok se čeka realizacija projekta, u fokusu je pitanje cijene. Nakon povećanja nabavne cijene ruskog plina za Energoinvest od 14,42 posto, kompanija AAFS Infrastructure and Energy objavila je analizu prema kojoj bi američki ukapljeni plin, koji bi u BiH stizao putem Južne interkonekcije, mogao biti povoljniji za krajnje potrošače. Prema njihovom modelu, cijena američkog plina za domaćinstva bila bi između 60 i 98 feninga po standardnom kubnom metru, dok trenutna cijena ruskog plina iznosi oko 1,25 KM. Iz AAFS-a procjenjuju da bi prosječno domaćinstvo godišnje moglo ostvariti uštedu između 575 i 720 KM. Iz kompanije, ipak, naglašavaju da bi konačne tarife određivali nadležni regulatori i distributeri nakon izgradnje sistema. Almir Bećarević, energetski stručnjak, kazao je da su cijene koje je AAFS naveo u saopštenju bazirane na berzi u Sjedinjenim Američkim Državama, ali da te cifre nisu referentne za Evropu.  Navodi i da u njihovu računicu nije uključena regasifikacija, transport kroz sistem Plinacroa, transport kroz Južnu interkonekciju, transport kroz sistem BH Gasa, distributivna marža i na kraju PDV.

"Ova cijena LNG terminala, odnosno gasa, ako ga nabavljate ili iz Amerike ili iz Katara ili iz Alžira, niko ne zna koliko će ona vrijediti u narednih pet godina jer, prema sadašnjoj dinamici razvoja Južne interkonekcije, zaista je teško očekivati da će ista biti izgrađena za nekih četiri-pet godina, ako bude izgrađena, a za sada nema ozbiljnih naznaka da će se krenuti u ovaj projekt. Da ukratko kažem, računice sada davati je vrlo teško za rok u narednih pet godina", kaže Bećarević.

Dok iz AAFS-a tvrde da bi novi pravac snabdijevanja mogao donijeti povoljniji plin, stručnjaci podsjećaju da je osnovni cilj Južne interkonekcije sigurnost snabdijevanja i smanjenje zavisnosti od jednog izvora. Koliko će građani u konačnici plaćati plin, zavisit će od tržišnih kretanja, troškova izgradnje i odluka kada sistem bude izgrađen i u funkciji.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.