videoprilog Hane Porić (Dnevnik 2)

Hoće li Tužilaštvo reagirati na Vasiljkovićevu kancelariju u Banjoj Luci?

Republika Srpska je pokazala još jednom da ne odustaje od dobro poznatoga puta kršenja zakona i spremnosti da podrži ono što sud zove ratnim zločinom. Tako je u Banjoj Luci omogućeno ratnom zločincu Draganu Vasiljkoviću da otvori ured Fondacije Kapetan Dragan i javno djeluje kroz, uvjetno rečeno, humanitarni rad.

U Banjoj Luci sinoć je otvorena Fondacija Kapetan Dragan. Epitet humanitarna. A otvorio ju je lično otvorio Dragan Vasiljković, osuđivani ratni zločinac. Vlast u Banjoj Luci u tome ne vidi problem, ali pravni stručnjaci itekako.

“Radi se o još jednom u nizu provokativnih pokušaja koji se ne mogu podvesti pod pravni poredak Bosne i Hercegovine”, ističe pravnik Šukrija Bakšić.

Pitamo se i šta je s Inzkovim zakonom kojim se direktno zabranjuje negiranje genocida. Trebao bi se poštovati na teritoriji cijele države, dakle i entiteta RS. U praksi, dakle, kršenje.

“Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekat kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje ili naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Da se Zakon krši, nikoga ne čudi. Podsjećamo na ukaz predsjednice entiteta RS-a, a na koji se vlasti i pozivaju.

“Proglašavam zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH koji je Narodna skupština RS-a usvojila na dvadesetoj posebnoj sjednici održanoj 30. jula 2021. godine.”

Postavlja se pitanje čija je zadnja: zakon prvog čovjeka OHR-a ili ukaz prve dame Republike Srpske?

“Kad je u pitanju pravna snaga riječ je o izmjeni i dopuni državnog zakona, a još uvijek su državni zakoni iznad entitetskih pravnih akata”, naglašava Dženeta Omerdić, profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Razloga za reakciju Tužilaštva BiH, tvrde pravnici, već sada ima. Ali je bolje sačekati prve konkretne korake u djelovanju Fondacije.

“Radi se o još jednom slučaju kršenja spomenutog zakona, tako da ima osnova da se djeluje. Nažalost, da li će do toga doći, već smo svjedoci da se nekoliko puta dotični zakon prekršio i stvorila osnova za krivičnu odgovornost, pa se nije reagovalo”, navodi Bakšić.

Dok čekamo na prve aktivnosti spomenute Fondacije, ostaje problem samovoljnog djelovanja institucija RS-a.

“Mnogo je opasniji stav izvršnih organa vlasti entiteta RS, koji su po ko zna koji put otvoreno stali na stranu svega onoga što predstavlja sramotu za entitet RS i te neke ciljeve koje oni pokušavaju predstavljati”, poručuje Omerdić.

Ponovo se pokazalo da Bosna i Hercegovina ima dobro definisane zakone, ali u praksi teško ili nikako provodljive. Pa tako u državi u kojoj su još vidljivi tragovi rata, a rane i dalje svježe, imamo ratne zločince - ravnopravne članove društva. Nakon odslužene kazne, osim potpuno slobodnog kretanja, zločincima je omogućeno i javno djelovanje, kako i gdje žele. Kapetan Dragan najavljuje otvaranje kancelarija i u drugim gradovima što će, sudeći po prvoj banjalučkoj, i realizirati.

federalna.ba

Banja Luka Kapetan Dragan Tužilaštvo BiH