Hoće li rast troškova života „pojesti“ povećanje plaća

Reakcije na povećanje minimalne plaće u Federaciji ne prestaju, dok iz Vlade najavljuju pojačan inspekcijski nadzor u firmama. Tvrde da su se poslodavci u proteklom periodu zaštitili od inflacije tako što su povećali cijene proizvoda i usluga i tako osigurali svoju dobit, a da pri tome nisu zaštitili radnike podizanjem njihovih primanja. Međutim, ono što brine građane jeste neminovno povećanje cijena proizvoda i usluga.

Nakon obraćanja premijera Nermina Nikšića i njegovih zamjenika o povećanju minimalne plaće u Federaciji, sasvim je jasno da povlačenja odluke o minimalnoj plaći nema, iako su to neki možda i priželjkivali. Iz Vlade uvjeravaju da do masovnih otpuštanja neće doći, te tvrde da su mjere pomoći obrtima i malim biznisima već spremne. Premijer Nermin Nikšić:

„Ljudi ovo nije sračunato ni protiv koga, nego da pomognemo radnicima. Mislim dosta je varanja, dostava u koverti, dosta dajem ti pa mi onda vratiš.“

Iako povećanje minimalne plaće izgleda kao korak ka suzbijanju rada "na crno", te da će zaustaviti isplate plaća u kovertama, efekte ove odluke ćemo tek vidjeti, jer iz Vlade najavljuju pojačan inspekcijski nadzor. Tako je vlasnicu firme iz Sarajeva, čija je djelatnost predškolski odgoj, nakon najave da otpustiti polovinu od ukupno 52 radnika, već danas posjetila inspekcija. Ispostavilo se da ima prijavljeno svega 3-oje zaposlenih. Predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo Saudin Sivro.

„Država treba da pomogne sve poslodavce koji poštuju zakon ove države, plaćaju porez, doprinose ....da im subvencionira i rastereti njihovo poslovanje. Ali isto tako država mora sankcionisati da se zloupotrebljavaju prava radnika, ali i sve poslodavce koji ne plaćaju porez za doprinose. Ono što se zove siva ekonomija treba žestoko sankcionisati.“

Međutim, ono što brine jeste neminovno povećanje cijena proizvoda i usluga što bi u konačnici moglo „pojesti“ povećanje plaća. Ono što se za sada zna jeste da će u Federaciji ovih dana doći će do znatnog rasta cijene pekarskih proizvoda. Najveći proizvođači već su krenuli u dizanje cijene hljeba za oko 20 posto, a među njima je kompanija Klas. U obrazloženju su naveli.

„Uslijed lančanog poskupljenja svih ključnih sirovina došlo je do prilagođavanja cijena proizvoda iz našeg asortimana, uključujući i hljeb. Trenutna ekonomska situacija nalaže nužne prilagodbe kako bismo osigurali održivost poslovanja“. 

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da pekarski proizvodi predstavljaju dobar primjer gdje realno nije bilo drugog osnova za povećanja cijena, bez obzira na opravdanja. Osim toga, kako kaže Vlada ne čini ništa da kontrolira rast cijena.

„Teško je reći koliko svaki proizvod može poskupiti. Zavisi od sektora privrede ali mislim da je vrlo izgledno da najmanje za nekih desetak procenata pa i više bi mogao poskupiti veliki broj proizvoda i usluga odnosno onoliko koliko tržište bude moglo podnijeti. I onda je problem što i oni radnici koji stvarno imaju korektno od poslodavca koji im zaista hoće povećati primanja gdje neće biti ništa nelegalno, ništa na crno, će opet na kraju za tih 1.000 maraka možda moći kupiti manje nego ranije za 800.“

U međuvremenu je obznanjeno da poslodavci zbog povećanja minimalne plaće ne žele produžiti akciju ‘Zaključavamo cijene’, koju mnogi analitičari ne vide kao ekonomsku mjeru protiv inflacije, već naprotiv.

„Bilo je isključivo ispunjavanje želja trgovačkih lanaca način kako da oni rasprodaju zalihe, a nikakva pomoć potrošačima“, kazao je Igor Gavran.

Sasvim je sigurno da smo zakoračili u godinu puno neizvjesnosti, ali ako ćemo realno i ovu prethodnu obilježili su brojni izazovi.