BZK Livno: Entuzijazam članova održava kulturni život zajednice

Bošnjačka zajednica kulture (BZK) Gradsko društvo Livno, koje je obnovilo rad neposredno nakon rata u Bosni i Hercegovini, formalno se reorganiziravši 1996. godine, a potom i registracijom 2003. godine, nastoji očuvati kulturni identitet i zajedništvo, oslanjajući se prvenstveno na entuzijazam svojih članova i ograničene lokalne resurse.

Predsjednik Gradskog društva Livno Mirsad Karaosmanović kaže da je jedan od ključnih prioriteta nakon reorganizacije rada bio obnova zgrade nekadašnjeg kulturnog društva “Gajret”, izgrađene početkom devetnaestog stoljeća, koja je nakon Drugog svjetskog rata izgubila svoju prvobitnu namjenu i služila kao skladište tekstilne industrije.

- Zahvaljujući entuzijazmu petnaestak ljudi, uspjeli smo obnoviti objekat od kojeg su ostali samo zidovi. Sačuvali smo osnovni izgled sale, a dogradnjom potkrovlja dobili smo kancelarije i učionice - ističe Karaosmanović.

BZK Livno danas je, kako kaže, jedina organizacija na području Kantona 10 koja obilježava ključne državne praznike – Dan nezavisnosti i Dan državnosti Bosne i Hercegovine – kroz kulturne programe i akademije.

Aktivnosti realizira u saradnji s Hrvatskim kulturnim društvom “Dinara”, Osnovnom muzičkom školom “Franjo S. Vilihar”, kao i Islamskom zajednicom i drugim bošnjačkim kulturnim organizacijama.

Poseban akcenat stavlja se na rad s mladima kroz sportske i kulturne sekcije, uključujući malonogometne turnire i različite oblike druženja, dok se saradnja s organizacijama drugih naroda ocjenjuje kao dobra, posebno kroz zajedničke aktivnosti poput šahovskih turnira s Hrvatskim kulturnim društvom “Napredak”.

Prema Karaosmanovićevim riječima, sredstva koja dobivaju s lokalnog nivoa su ograničena i nedovoljna za održavanje objekta i redovne aktivnosti.

- Kultura se još uvijek doživljava kao trošak, a ne kao potreba. Bez obzira na projekte, podrška je minimalna, a održavanje objekta zahtijeva stalna ulaganja - naglašava on.

BZK Livno osnivač je i Samostalne biblioteke “Hadži Jusuf Hlivnjak”, koja je izdvojena iz organizacije kako bi lakše ostvarivala institucionalnu podršku. U planu je završetak njene obnove i transformacija u savremenu e-biblioteku, u saradnji s bibliotekama u Sarajevu, s ciljem privlačenja mlađe populacije.

Uprkos izazovima, Karaosmanović ocjenjuje da su međunacionalni odnosi u Livnu stabilni i korektni, iako saradnja s lokalnim vlastima varira.

- Nije sve tako crno, dobijemo i određenu podršku, poput peleta za grijanje ove zime. Ali, odnos prema kulturi i dalje je nedovoljno sistemski riješen - zaključuje Karaosmanović.

Fena/federalna.ba