Hoće li Bosna i Hercegovina izbjeći sivu listu Moneyvala?

Bosna i Hercegovina broji dane do sljedeće inspekcije Moneyvala, koja će utvrditi hoćemo li se vratiti na sivu listu zemalja s nedovoljno učinkovitim mjerama protiv pranja novca. Nova inspekcija biće u februaru sljedeće godine, a Moneyval nas je već upozorio na ozbiljne nedostatke u provedbi zakona.

Prije godinu dana Bosna i Hercegovina je dobila jasna uputstva šta treba uraditi da bi izbjegla ponovno stavljanje na sivu listu Moneyvala, odnosno Komiteta eksperata Vijeća Evrope za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Među ostalim, neophodno je da bude usvojen Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, Zakon o finansijskim sankcijama u vezi s finansiranjem terorizma te da uspostavi registar stvarnih vlasnika. Također, od 70-ak preporuka, potrebno je ispuniti njih 75 posto da bi se izbjeglo ponovno stavljanje na sivu listu zemalja kada je u pitanju pranje novca i finansiranje terorizma. Edin Jahić, član Delegacije BiH za Manival.

„Ministarstvo sigurnosti je uradilo ovaj zakon. Ubacićemo ga u proceduru. Nadamo se da će biti usvojen do februara.”

Registar stvarnih vlasnika bio bi izvor informacija za borbu protiv korupcije, kaže Emsad Dizdarević, program menadžer Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini:
„Nažalost, još nisu ustanovljene zakonske obaveze da se uspostave ove vrste registara. Želimo staviti na dnevni red i ovo pitanje koje predstavlja jedan od ključnih uslova da Bosna i Hercegovina ne završi na sivoj listi.”

Ekonomski analitičari upozoravaju da kada eksperti Vijeća Evrope dođu u reviziju, ukoliko ne budu realizovane barem ¾ onoga što su propisali od 70 mjera, BiH će se ponovo naći na sivoj listi Moneyvala. Podsjećaju da relevantne međunarodne institucije prate situaciju u Bosni i Hercegovini i vrednuju je kao zemlju s visokim postotkom kriminala i korupcije koji je zastupljen unutar organa vlasti. Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka, tvrdi da je BiH praonica novca:

„Ovo je ogromna praonica para. Evo, pokušajte na račun uplatiti određenu svotu mjesečno, odmah vas provjeravaju. Ove ne pita niko ništa.“

Pranje novca u BiH nadziru brojne institucije na svim nivoima vlasti, ali ključna institucija u borbi protiv finansijskog kriminala je SIPA, koja za ovu godinu nema podataka o ovoj vrsti kriminala, ali ima za 2024.

„Finansijsko-obavještajno odjeljenje Državne agencije za istrage i zaštitu zaprimilo je 1.279 prijava sumnjivih transakcija, čija ukupna vrijednost iznosi 298 miliona konvertibilnih maraka, što je povećanje od 30 miliona KM. U 63% slučajeva potvrđena je sumnja na postojanje krivičnog djela. Tužilaštvima u BiH proslijeđeno je 11 izvještaja s osnovanom sumnjom na pranje novca i povezana krivična djela, a njima su obuhvaćene 43 fizičke i 12 pravnih osoba.“

U posljednjih deset godina u Federaciji je oduzeta imovina u vrijednosti 58 miliona KM, a u budžet Federacije za dvije godine uplaćeno je 7,5 miliona maraka od prodaje oduzete imovine. U RS-u posljednjih 15 godina trajno je oduzeta imovina u vrijednosti nešto više od milion maraka.

Borba protiv ovog vida kriminala vodi se na nivou entiteta, međutim iz Evropske unije stiglo je upozorenje o potrebi jedinstvenog rada. Emir Bašić, direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom:

„Postoji određena saglasnost da se umjesto državne agencije formira sektor pri Ministarstvu pravde, a da imovinom upravljaju entitetske agencije uz određene dogovore.“

Eventualno vraćanje Bosne i Hercegovine na sivu listu imalo bi niz negativnih efekata. Svaka transakcija i uplata iz inozemstva biće podvrgnuta dodatnim kontrolama. Porašće bankarske kamate i naknade. Zdravi kapital otići će iz zemlje, dok će ostati prljavi, opran putem sumnjivih transakcija. Ako je neko i mislio investirati u BiH, to bi ga uvjerilo da to ne čini, ističe Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista “SWOT”:

„Neki transferi naših ljudi koji žive u inostranstvu, kao i neki  novčani transferi koji idu preko određenih platformi koje služe za slanje novca, možda bi bili zabranjeni. Isto tako, bili bi usložnjeni i skuplji. Tako da bi sigurno i građani osjetili određene posljedice.”

Naša zemlja 2018. godine skinuta je sa crne liste Radne grupe za finansijske akcije, a 2015. sa sive liste Moneyvala. Status visokorizične zemlje prati nas godinama.