Historijski susret Trumpa, Putina i Xija u Kini: Lideri tri nuklearne sile razgovaraju o razoružanju, Ukrajini i globalnoj sigurnosti
Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine, Donald Trump, Vladimir Putin i Xi Jinping, sastali su se u četvrtak u kineskom gradu Shenzhenu na trilateralnom samitu bez presedana, tokom kojeg se očekuju razgovori o nuklearnom razoružanju, ratu u Ukrajini, situaciji u Iranu, međunarodnoj trgovini i drugim ključnim pitanjima globalne sigurnosti.
Susret lidera triju najvećih svjetskih sila održava se u okviru dvodnevnog samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), koji je počeo u srijedu i okupio lidere i predstavnike 21 ekonomije članice.
Kineske vlasti ocijenile su da trilateralni sastanak ima „historijski značaj“ i da bi mogao predstavljati prekretnicu u odnosima Washingtona, Moskve i Pekinga, posebno u trenutku izraženih geopolitičkih napetosti i nastavka oružanih sukoba u nekoliko dijelova svijeta.
Ipak, nijedna od triju strana nije unaprijed objavila detaljan dnevni red razgovora, zbog čega ostaje neizvjesno o kojim će se konkretnim prijedlozima i mogućim sporazumima razgovarati.
Nuklearno razoružanje među ključnim temama sastanka
Jedno od najvažnijih pitanja koje bi se trebalo naći na dnevnom redu jeste kontrola nuklearnog naoružanja, odnosno mogućnost pokretanja razgovora o smanjenju nuklearnih arsenala triju država. Američki predsjednik Donald Trump ranije je najavio da će upravo nuklearno razoružanje biti jedna od centralnih tema susreta.
„Razgovarat ćemo o denuklearizaciji“, izjavio je Trump, priznajući da je odricanje od nuklearnog oružja izuzetno složeno pitanje za države koje raspolažu velikim arsenalima. Uprkos tome, američki predsjednik izrazio je optimizam u pogledu mogućih rezultata sastanka, poručivši da trojica lidera „imaju priliku postići mnogo“.
Međutim, potencijalni pregovori o nuklearnom razoružanju suočavaju se sa značajnim preprekama, prvenstveno zbog velikih razlika u količini nuklearnog oružja kojim raspolažu Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina. Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Kina je u januaru 2026. godine raspolagala s približno 620 nuklearnih bojevih glava.
U istom periodu Sjedinjene Američke Države imale su procijenjene 5.042 nuklearne bojeve glave, dok je Rusija posjedovala približno 5.420.
Ovi podaci pokazuju da američki i ruski nuklearni arsenali višestruko nadmašuju kineski, što Peking već duže vrijeme navodi kao jedan od glavnih razloga zbog kojih odbija uključivanje u trilateralne pregovore o nuklearnom razoružanju.
Kineske vlasti više puta su odbacile pozive da se pridruže pregovorima Washingtona i Moskve, ističući da njihov nuklearni arsenal nije uporediv s arsenalima dviju najvećih nuklearnih sila. Zbog takvog stava ostaje nejasno može li sastanak u Shenzhenu dovesti do konkretnog napretka u uspostavljanju novog međunarodnog okvira za kontrolu nuklearnog naoružanja.
Rat u Ukrajini nezaobilazna tema razgovora
Pored nuklearnog razoružanja, očekuje se da će značajan dio razgovora biti posvećen ratu između Rusije i Ukrajine, koji i dalje predstavlja jedno od najvećih sigurnosnih pitanja u međunarodnim odnosima. Pomoćnik ruskog predsjednika Yury Ushakov izjavio je u srijedu da će trilateralni sastanak obuhvatiti i razgovore o budućim odnosima triju velikih sila.
U odvojenoj izjavi za ruski medij Vesti, Ushakov je naglasio da će biti gotovo nemoguće izbjeći pitanje rata u Ukrajini.
Prema njegovim riječima, malo je vjerovatno da će Trump, Putin i Xi tokom razgovora moći zaobići sukob koji već godinama snažno utječe na odnose Rusije sa zapadnim državama, ali i na širu međunarodnu sigurnost. Iako nije potvrđeno hoće li se razgovarati o konkretnim mirovnim inicijativama, očekuje se da će pitanje Ukrajine zauzeti važno mjesto u susretu.
Sastanak je posebno značajan zbog činjenice da Washington, Moskva i Peking imaju različite pozicije kada je riječ o ratu, međunarodnim sankcijama i mogućim načinima njegovog okončanja.
Iran, Gaza i globalna sigurnost
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova ranije ove sedmice saopćilo je da će trojica predsjednika razgovarati o „pitanjima koja se tiču globalnog mira“. Takva najava dolazi u vrijeme nastavka ratova u Ukrajini i Iranu, kao i izraelskih napada na Pojas Gaze, koji dodatno opterećuju međunarodne odnose.
Očekuje se da će situacija u Iranu biti jedna od tema samita, s obzirom na sigurnosne posljedice sukoba i njegov utjecaj na regionalnu i globalnu stabilnost. Istovremeno, ostaje nejasno hoće li lideri razgovarati o izraelskim napadima na Gazu i mogućnostima političkog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba.
Za sada nema potvrde da će se na dnevnom redu naći pitanje uspostavljanja dvije države, odnosno međunarodno podržavanog rješenja koje podrazumijeva postojanje nezavisne palestinske države uz Izrael. Kineska strana nije iznijela dodatne pojedinosti o mogućim prijedlozima niti je najavljeno hoće li nakon sastanka biti objavljena zajednička deklaracija o međunarodnim sigurnosnim pitanjima.
Razgovori o budućnosti odnosa Washingtona, Moskve i Pekinga
Pored sigurnosnih tema, očekuje se da će se trojica predsjednika osvrnuti i na šira pitanja međunarodnih odnosa, uključujući trgovinsku saradnju i buduće odnose najvećih svjetskih sila. Ruski predsjednički pomoćnik Yury Ushakov potvrdio je da će se tokom susreta razgovarati o perspektivama budućih odnosa između triju država.
Trgovinska pitanja posebno su značajna u kontekstu odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dok odnose Washingtona i Moskve i dalje opterećuju rat u Ukrajini i međunarodne sankcije. Uprkos velikom međunarodnom interesovanju za sastanak, zasad nije poznato hoće li razgovori rezultirati konkretnim sporazumima ili će prvenstveno poslužiti za razmjenu stavova o najvažnijim globalnim izazovima.
Samit u okviru okupljanja 21 ekonomije APEC-a
Trilateralni susret održava se u Shenzhenu, kineskom tehnološkom i ekonomskom centru, gdje je u srijedu počeo dvodnevni samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje. APEC okuplja 21 ekonomiju članicu, a njegovi sastanci tradicionalno su posvećeni unapređenju trgovine, ekonomskih odnosa i saradnje u azijsko-pacifičkoj regiji.
Ovogodišnje okupljanje dobilo je dodatnu međunarodnu težinu zbog prisustva predsjednika SAD-a, Rusije i Kine te njihovog zajedničkog sastanka, koji je kineska strana opisala kao događaj od izuzetnog značaja. Iako su očekivanja od razgovora velika, odsustvo zvanično potvrđenog dnevnog reda ostavlja otvorenim pitanje koliko će lideri uspjeti približiti stavove o nuklearnom razoružanju, ratu u Ukrajini, situaciji na Bliskom istoku i međunarodnoj trgovini.
Samit u Shenzhenu tako predstavlja rijetku priliku da predsjednici triju velikih nuklearnih sila direktno razgovaraju o pitanjima koja imaju dalekosežne posljedice po međunarodnu sigurnost i buduće odnose među najvećim svjetskim silama.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.