Hiljade migrantske djece kao moralni i politički test Bidena

Ohrabreni popuštanjem strogih zakona o migracijama iz Trumpove ere, sve više migranata i nemali broj djece bez pratnje prelazi južnu američku granicu, stvarajući vanrednu humanitarnu situaciju u prenatrpanim migrantskim centrima.

Prema kritičarima, stvara se i kriza koju je predsjednik Joseph Biden sam sebi nanio i koja bi mogla da destabilizuje zemlju, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Prethodno hvaljen zbog svog ljudskog pristupa, Biden se sada suočava s ranim političkim i moralnim testom po pitanju odnosa njegove vlade prema hiljadama migrantske djece koja bez pratnje dolaze u SAD, piše The Guardian.

List dodaje da bi, prema tvrdnjama zvaničnika, broj ljudi koji pokušavaju da pređu američko-meksičku granicu uskoro mogao biti najveći u posljednjih 20 godina.

Odrasli pojedinci i porodice se vraćaju s granice u skladu s pravilima o sigurnosti zbog korona virusa naslijeđenim od Donalda Trumpa.

Ipak, sve veći broj djece, neke od šest godina, iz Gvatemale, Salvadora i Hondurasa stiže na južnu granicu bez roditelja ili staratelja.

Trenutnu situaciju, demokrate nazivaju "izazovom" i "problemom" kriveći Trumpovo naslijeđe, dok su republikanci to požurili da označe prvom "krizom" i "katastrofom" Bidenovog predsjedništva.

Bitka je, ocjenjuje Guardian, dokaz da pristup granicama ostaje jedno od najsloženijih i emotivnih pitanja u američkoj politici.

Hitna humanitarna situacija, prema ocjeni Guardiana, pokazuje kako se Bidenova odlučnost da se otrgne od Trumpovog oštrog, nativističkog nasrtaja u korist saosjećajnijeg pristupa sudarila sa stvarnošću ograničenih resursa i slomljenog sistema.

Usred naglog priliva migranta na meksičkoj granici, Bidenova administracija se suočava s kritikama da je trebalo da se bolje pripremi za rješavanje "predvidljivih nevolja", piše AP.

Bidenova administracija objavila je 2. februara da više neće podržavati Trumpovu politiku automatskog protjerivanja maloljetnika bez pratnje koji traže azil.

Dvije sedmice kasnije, Bijela kuća najavila je planove za prihvat 25.000 tražilaca azila u SAD koji su bili prisiljeni da ostanu u Meksiku. U sljedećim sedmicama broj mladih migranata koji su prelazili bez odraslih osoba naglo je porastao.

Službenici granične patrole susreli su se s više od 29.000 maloljetnika bez pratnje od 1. oktobra, što je gotovo jednako broju mladih koji su privedeni tokom cijele prethodne budžetske godine.

Od Bidenove inauguracije 20. januara, SAD su zabilježile dramatičan skok u broju ljudi koje su presreli pogranični službenici.

U februaru je pristiglo 18.945 članova porodica i 9.297 djece bez pratnje - porast od 168 odsto, odnosno 63 odsto u odnosu na prethodni mjesec, navodi istraživački centar Pew.

Oštar skok ilegalne migracije opterećuje kapacitete američkih resursa i vlasti na granici, baš kao 2019. kada je Trump bio predsjednik, i 2014. kada je Barack Obama bio na toj funkciji. Kao i tada, povećani brojevi se prikazuju kao "kriza", piše urednički tim The Washington Posta.

Uprkos zastrašivanju republikanaca, kako ističe list u uredničkom komentaru, trenutni priliv nije vanredna opasnost za javno zdravlje niti prijetnja nacionalnoj bezbjednosti.

Većina onih kojima je dopušten ulazak u zemlju pridružiće se u SAD rođacima dok se razmatraju njihovi zahtjevi za azilom.

Glavni rizici su politički - za demokrate, koji su prisiljeni da brane politiku administracije dok nastoje da zadrže kontrolu nad Kongresom na izborima sljedeće godine - i humanitarni za maloljetnike bez pratnje koji su smješteni u loše opremljene pogranične stanice, navodi The Washington post.

Broj ilegalnih prelazaka granice počeo je da se povećava prije gotovo godinu dana.

Biden, namjerno ili ne, podsticao je protok u ime humanije politike. Amerikanci bi, zaključuju urednici Washington posta, trebalo da podrže novi pristup, istovremeno insistirajući na urednom upravljanju granicom kako bi se spriječio da talas ne postane stvarna kriza.

Prošlog ponedjeljka 115 tražilaca azila izašlo je iz autobusa na stanici La Plaza u teksaškom gradu Brownsvilleu.

Djeca su vrištala i plakala, odrasli su dodirivali zemlju i zahvaljivali Bogu - napokon su stigli do Amerike, piše The Times, ističući da su mnogi od tih migranata proveli mjesece ili čak godine živeći u šatorima kraj granice čekajući odluku o njihovim zahtjevima za azil.

Sada, zahvaljujući Bidenovim odlukama da olakša stroge zakone o migracijama iz Trumpove ere i s uvjerenjem da nova administracija na njih gleda povoljnije, migranti mogu živjeti u Americi dok se taj proces završi. Nije ni čudo, ističe londonski list, što neki migranti na granicu stižu u majicama s natpisom "Bidene, molim te, pusti nas unutra".

Iako se skloništa izgrađena za smještaj maloljetnih migranata trude da pruže neophodnu pomoć, advokati koji su posjetili neke od njih, tvrde da djeca spavaju na prostirkama u prenatrpanim šatorima, čekajući danima na tuširanje, a šampon često nije dostupan.

Nekima je dopušteno samo 20 minuta svježeg vazduha svakih nekoliko dana. Uprkos trodnevnom ograničenju koliko dugo djeca mogu biti pritvorena, neka su proveli više od sedam dana u skloništima, bez mogućnosti da pozovu roditelje ili porodicu.

Zato advokati pozivaju Bidenovu administraciju da "brzo i sigurno" pusti ovu djecu u Ameriku, gdje mnoge očekuje porodica.

Istovremeno, za zagovornike imigracije, obnova otvorenijeg graničnog pristupa izuzetno je dobrodošla.

Dotle, ističe Times, plan Bidenove administracije uključuje ulaganje u "regionalnu strategiju" vrijednu četiri milijarde dolara za mobilizaciju privatnih ulaganja, smanjenje korupcije, poboljšanje vladavine zakona i davanje prioriteta smanjenju siromaštva i ekonomskom razvoju u zemljama kao što su Salvador, Honduras i Gvatemala.

federalna.ba/Beta