Hiljade ljudi bježe dok Armenija upozorava na rizik od etničkog čišćenja
Sve veći broj etničkih armenskih izbjeglica bježi iz Nagorno-Karabaha nakon što je Azerbejdžan prošle sedmice zauzeo sporni region. Više od 3.000 ljudi je do sada prešlo u Armeniju iz enklave, u kojoj živi većina od oko 120.000 etničkih Armena.
Oni su otišli nakon što je vlada u Jerevanu objavila planove za preseljenje onih koji su ostali bez krova nad glavom u borbama. Također je upozoreno da bi se oni koji su ostali mogli suočiti sa etničkim čišćenjem.
Azerbejdžan je rekao da želi da reintegriše etničke Armene kao "ravnopravne građane". BBC je razgovarao s nekima od izbjeglica koje su u nedjelju stigle u grad Goris. "Cijeli život sam dao svojoj domovini", rekao je jedan čovjek. "Bilo bi bolje da su me ubili nego ovo." Žena po imenu Veronika, rekla je za BBC da je ovo drugi put da je postala izbjeglica. Prvi put je bilo tokom sukoba 2020. godine.
Armenska vlada je u nedjeljnom saopćenju navela da je stotine izbjeglica već dobilo stambeni smještaj koji finansira vlada. Ali nije objavio jasan plan kako bi se mogao nositi s prilivom ljudi. Premijer Nikol Pašinjan saopštio je prošle sedmice da postoje planovi za zbrinjavanje do 40.000 izbjeglica.
Armeni s kojima je BBC razgovarao rekli su da su spremni primiti izbjeglice u svoje domove. U međuvremenu, više od 140 ljudi uhapšeno je u ponedjeljak u Jerevanu nakon najnovijih antivladinih protesta, javljaju lokalni mediji koji se pozivaju na ministarstvo unutrašnjih poslova zemlje. Novinska agencija Tass javila je da su specijalne snage počele da pritvaraju demonstrante koji su blokirali puteve u Jerevanu.
Policija je također bila stacionirana ispred glavne zgrade vlade, u kojoj se nalazi premijerov ured i u koju demonstranti pokušavaju provaliti.
Protesti su prvi put izbili prošle sedmice zbog vladinog rješavanja krize u Nagorno-Karabahu. Pašinjan je optužen da je dao previše ustupaka Azerbejdžanu. Armenske separatističke snage na toj teritoriji pristale su da se razoružaju u srijedu, nakon munjevite azerbejdžanske vojne ofanzive.
Armenija je više puta govorila da bi za masovni egzodus iz regiona bile krive azerbejdžanske vlasti. U televizijskom obraćanju u nedjelju, Pašinjan je rekao da će mnogi unutar enklave "protjerivanje iz domovine vidjeti kao jedini izlaz" osim ako Azerbejdžan ne obezbijedi "stvarne životne uslove" i "efikasne mehanizme zaštite od etničkog čišćenja".
Ponovio je da je njegova vlada spremna da "s ljubavlju dočeka našu braću i sestre". Ali David Babayan, savjetnik etničkog armenskog lidera Nagorno-Karabaha Samvela Shahramanyana, rekao je za Reuters da očekuje da će skoro svi otići.
Njegov narod "ne želi da živi u sastavu Azerbejdžana - 99,9% bi radije napustilo naše istorijske zemlje", rekao je on. "Sudbina našeg jadnog naroda ući će u istoriju kao sramota i stid za armenski narod i za cijeli civilizirani svijet", rekao je on Reutersu.
"Oni odgovorni za našu sudbinu jednog dana će morati da odgovaraju pred Bogom za svoje grijehe." Nagorno-Karabah - planinski region na južnom Kavkazu - međunarodno je priznat kao dio Azerbejdžana, ali ga već tri decenije kontrolišu etnički Armeni. Enklavu je podržala Armenija - ali i njihov saveznik Rusija, koja već godinama tamo ima stotine vojnika.
Pet ruskih mirovnjaka je ubijeno - zajedno sa najmanje 200 etničkih Armena i desetinama azerbejdžanskih vojnika - u napadu azerbejdžanske vojske prošle sedmice.
U nedjelju je azerbejdžansko ministarstvo odbrane saopćilo da je zaplijenilo još vojne opreme, uključujući veliki broj raketa, artiljerijskih granata, mina i municije.
Uprkos javnim uvjeravanjima Azerbejdžana, postoji bojazan u vezi sa stanovnicima Nagorno-Karabaha, jer je dozvoljena samo jedna isporuka pomoći od 70 tona hrane otkako su separatisti prihvatili prekid vatre i pristali na razoružanje.
Etnički armenski lideri kažu da su hiljade ljudi bez hrane i skloništa i da spavaju u podrumima, školskim zgradama ili napolju.
Jermenski premijer je u svom TV obraćanju nagovijestio i da Rusija nije stala u odbranu u sukobu. Njegovi komentari odjekuju kritikama da je Moskva efektivno predala Nagorno-Karabah Azerbejdžanu - optužbu koju je ruski ministar vanjskih poslova opisao kao "smiješnu".
„Jerevan i Baku su zaista riješili situaciju“, rekao je Sergej Lavrov Generalnoj skupštini UN. "Došlo je vrijeme za izgradnju međusobnog povjerenja."
federalna.ba/BBC