Hibridne prijetnje i euroatlantske integracije teme mostarskog sastanka država članica A5

U Mostaru je održan sastanak Partnerske komisije Američko-jadranske povelje A5 kao završni događaj u okviru predsjedavanja Bosne i Hercegovine tom inicijativom, koje preuzima Republika Hrvatska.

U okviru sastanka održane su dvije sesije, jedna o zajedničkoj otpornosti u eri hibridnih prijetnji i kriza, a druga o euroatlantskim integracijama i novoj viziji ove Povelje, koja djeluje već 22 godine, u promjenjivom geopolitičkom okruženju. Domaćin današnjeg skupa, koji je označio i kraj bh. predsjedavanja, bio je zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić. Kako je istakao nakon sastanka, predsjedavanje je bilo vođeno geslom zajedničkog pristupa upravljanju krizama i izgradnji otpornosti:

“Vođena potrebom za odgovaranjem na složene regionalne izazove, Bosna i Hercegovina je poticala rasprave o kibernetičkoj sigurnosti, hibridnim prijetnjama i važnosti regionalne koordinacije u odgovorima na ove prijetnje. Ovogodišnje predsjedanje naglasilo je pragmatičnu suradnju, poboljšanje komunikacije među članicama A5 te snažnije korištenje raspoloživih mehanizama kako bi se ojačala otpornost, razmijenilo znanje i unaprijedile euroatlantske integracije.”

Predsjedavanje Hrvatske počinje u januaru 2026. godine, a u fokusu rada ostaće i dalje hibridne i kibernetičke prijetnje, najavio je sekretar za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Frano Matušić. Istakao je da će Hrvatska ostati dosljedna u podršci euroatlantskom putu zemalja regiona:

“Zbog brojnih globalnih izazova pred našim vratima, trebali bismo još više raditi na realiziranju glavnih ciljeva Povelje, koja okuplja već četiri članice NATO-a. Uz Hrvatsku, tu su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, što dovoljno govori o uspješnosti same ove Povelje, koja je krenula prije 22 godine s radom i okupljanjem. Nadamo se da će i druge članice, koje su sada promatrači, također doći u priliku da pregovaraju za članstvo u NATO-u, jer to i jeste cilj, zapravo, da cijeli prostor Jugoistočne Europe bude zaokružen sa članstvom u NATO-u i, naravno, u Europskoj uniji, što očekujemo da će se dogoditi.”

Američko-jadranska povelja osnovana je 2003. godine kao značajna sigurnosno-odbrambena inicijativa i instrument jačanja regionalne saradnje te podrške euroatlantskim aspiracijama država Jugoistočne Evrope. Saradnja se odvija na nivou sastanaka ministara odbrane i vanjskih poslova, zvaničnika zaduženih za odbrambenu politiku, kao i načelnika glavnih štabova oružanih snaga. Vojni dio saradnje provodi se djelovanjem Implementacijske radne grupe i radnih grupa po funkcionalnim područjima, koje pružaju temelj za praktičnu saradnju oružanih snaga. Članice su, osim Bosne i Hercegovine, Albanija, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Sjedinjene Američke Države, dok Srbija, Slovenija i Kosovo imaju status posmatrača.