Herzog, Steinmeir i Duda: U Evropi nikada više ubilački varvarski rat

Predsjednici Izraela, Njemačke i Poljske poručili su danas iz Varšave na 80. godišnjicu Ustanka u Varšavskom getu da su dužni ustanicima i žrtvama njemačkih zločina protiv čovječnosti u Drugom svjetskom ratu da kažu zajedno "nikada više" a ta lekcija znači također to da u Evropi nema više nikada mjesta za ubilački rat kakav je povela Rusija napadajući Ukrajinu. "Kada bi neko ustanicima i Jevrejima u getu tada šapnuo u uho da ćemo ovdje stajati zajedno, predsjednici Izraela, Njemačke i Poljske da im odamo poštu govoreći isto: nikad više", kazao je ispred Spomenika herojima geta predsednik Izraela Isaac Herzog.

Predsjednik Izraela apelovao je da se i danas zajedno svijet bori protiv svih manifestacija rasizma i antisemitizma iz sve snage a da je zajednička odgovornost i obaveza da se sećanje na Ustanak u Varšavskom getu prenosi dalje na nove generacije.

"Teško je da vam se danas kao Nijemac obratim sa ovoga mjesta. Stravični zločini koje su Nijemci tu izvršili ispunjavaju me dubokim stidom a zahvalnošću to što mogu da učestvujem u obilježavanju ove godišnjice kao prvi predsjednik Njemačke. Tu sam da kažem da mi Nijemci jesmo svjesni odgovornosti, svjesni misije koju su nam predali preživjeli. Naša odgovornost za istoriju nema kraja", kazao je njemački predsjednik Frank Walter Steinmeier.

Predsjednik Njemačke podsjetio je da su njegovi sunarodnici u Drugom svjetskom ratu ubijali na tako okrutan način, počinili zločine protiv čovječnosti, Holokaust, ubijali tako neljudski da svako ostaje bez riječi.

"Stojim pred vama i molim za oproštaj za zločine koje su ovde počinili Nijemci. Mnogi ljudi uprkos tim zločinima podarili su nama, Nijemcima, pomirenje, dar koji nismo mogli da očekujemo i nismo smjeli da očekujemo. To je čudo poslije zločina bez presedana", rekao je njemački predsjednik.

Steinmeier je upozorio da je najvažnija lekcija iz istorije i ustanka u getu poruka nikad više i da je to parola na koju se oslanja današnja Evropa.

"Nikad više znači da u Evropi nema mjesta za varvarski rat kakav vodi Rusija u Ukrajini. Nikad više znači da stojimo uz Ukrajinu. Nikad više znači da mi, liberalne demokratije, jesmo snažni kada djelujemo zajedno i u slozi. Mi Nijemci preuzimamo tu odgovornost za odbranu slobode i mira. Odgovornost za zločine prošlosti i za našu zajedničku budućnost", rekao je predsjednik Njemačke.

Predsednik Poljske Andžej Duda naglasio je da su mladi Jevreji, njih oko 1.500 koji su digli ustanak 19. aprila 1943. godine ali i oni Jevreji koji nisu dozvolili da ih milom odvuku, radije su živi izgorili u zapaljenim zgradama, zajednički junaci i Izraela i svih Jevreja u svijetu ali i Poljaka.

"To nije bila borba za život, bila je to borba za dostojanstvo, dostojanstvenu smrt pod njihovim uslovima, borba za slobodu odlučivanja o sebi ali i odmazda za bol i stradanja najbližih. Neka svako u Poljskoj pamti da svako ko sije mržnju, ko gazi drugog čovjeka gazi po grobovima heroja geta, gazi po grobovima svih onih koji su pomagali i grobovima svih koji pomažu progonjenima i zato ih ubijaju", kazao je je poljski predsjednik.

Najveći jevrejski ustanak tokom Drugog svjetskog rata i prvi veliki u okupiranoj Evropi diglo je u Varšavskom getu oko 1.500 slabo naoružanih ustanika koji su skoro mjesec dana uspevali da pružaju otpor tenkovima, artiljeriji i trupama od oko 2.000 vojnika Vermachta, trupa SS i pomoćnih ukrajinskih, litvanskih i letonskih jedinica.

U trenutku izbijanja Ustanka u bunkerima i skrovištima u getu u kojima su se krili od transporta u logore nalazilo se oko 56.000 Jevreja, pošto je oko 20.000 uspjelo tajno da se prebaci na "arijsku" stranu Varšave.

Tokom borbi poginulo je oko 6.000 žitelja geta, 7.000 su ubili njemački vojnici, isto toliko odvukli u Treblinku, dok je preostalih oko 36.000 Jevreja završilo u logorima smrti Auschwitz i Meidanek.

Nijemci su nakon gušenja ustanka 16. maja 1943. godine digli u vazduh u znak odmazde Veliku sinagogu.

federalna.ba/Beta