Helez: Ove srijede dokument Evropske komisije i Vijeća ministara BiH

U Briselu će ove srijede biti održan sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Evropska unija - Bosna i Hercegovina. Ovo je, inače, peti takav sastanak, ali prvi otkako je naša zemlja prije nešto više od pola godine dobila kandidatski status.

Našu delegaciju predvodi predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. U Briselu su i ministar odbrane BiH Zukan Helez te ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

Na dnevnom redu sastanka u Briselu je progres BiH ne evropskom putu, odnosno šta smo mi to uradili kad je u pitanju ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Helez već je razgovarao sa evropskim komesarom za susjedstvo i proširenje Oliverom Varhelyijem. Sastanak je bio jako sadržajan, kazao je Helez – napravljen je presjek šta je Vijeće ministara BiH uradilo u periodu od formiranja.

„Razmijenili smo i mišljenja o najvećem problemu u BiH, a to je napad na ustavni poredak BiH i Milorad Dodik – i njima je to potpuno jasno“, kazao je Helez.

Helez je najavio za ovu srijedu jedan zajednički dokument – usaglašen između Evropske komisije i Vijeća ministara BiH: „To je jedan presjek stanja u BiH. Imao sam priliku pogledati taj dokument koji je ponudila Evropska komisija – to je, ustvari, dokument Evropske unije. Tu ima nekoliko stvari – od blokada Milorada Dodika preko Srebrenice, gdje se poziva da svi moramo priznati da je tamo bio genocid, da poštujemo te žrtve, do ovih 14 prioriteta, da ih moramo usvojiti. U oktobru će praviti presjek šta smo uradili“.   

Na kraju je Helez istakao kako su u Briselu svi voljni da nam pomognu da što brže pristupimo Evropskoj uniji.

Kad je u pitanju Dodikova najava da će u Brisel poslati svoj prijedlog deeskalacije krize u BiH, Helez ističe kako to neće niko puno gledati – on je samo entitetski predsjednik, znaju oni to, on samo želi skrenuti pažnju sa svojih blokada: „Džaba piše ove dokumente“.

Inače, Vijeće ministara BiH usvojilo je prije nekoliko dana dokument "Pozicija BiH u procesu stabilizacije i pridruživanja".

Punopravno članstvo BiH u Evropskoj uniji jedno je od glavnih strateških opredjeljenja, navedeno je u dokumentu. Dobijanje kandidatskog statusa otvorilo je novo poglavlje u procesu pridruživanja te je ta odluka Evropskog vijeća imala pozitivan utjecaj na prilike u BiH.

Dodjeljivanje kandidatskog statusa predstavlja podršku za pristupanje BiH Evropskoj uniji i šalje jasnu poruku da je članstvo od strateškog interesa i za Uniju i za BiH. Ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije je među glavnim aktivnostima vlasti u Bosni i Hercegovini.

Reformski procesi potrebni za napredak BiH na putu ka EU podrazumijevaju promjene u svim aspektima ekonomskog, političkog, pravnog i društvenog života. U Dokumentu je navedeno da BiH cijeni svaki vid asistencije Evropske unije u provedbi reformi, ali da očekuju i veću podršku. Popisano je i ono do sada urađeno pri ispunjavanju 14 prioriteta kada su u pitanju politički, ekonomski kriteriji te u praćenju evropskih standarda u svim drugim oblastima. Posebno naznačena je borba protiv korupcije, razvoj trgovine, energetike i ekonomije te rješavanje problema migrantske krize. Dio Dokumenta odnosi se na pretpristupnu pomoć koju Evropska unija dodjeljuje zemljama da bi lakše ispunile kriterije za članstvo, zbog čega naša zemlja ima pristup IPA fondovima.

Bosna i Hercegovina je početkom aprila 2023. godine dostavila prijedlog IPA 2024. paketa Evropskoj komisiji. Prijedlog IPA 2024. paketa je vrijedan 74,8 miliona eura i uključuje 12 projektnih prijedloga u oblastima reforme javne uprave, javnih finansija, pravde, migracija, podrške za Rome, ravnopravnosti spolova, energetske tranzicije, obrazovanja, zapošljavanja mladih, cirkularne ekonomije i kulture.

Od velikog značaja istaknuta je regionalna saradnja te su u Dokumentu pobrojani i svi bilateralni ugovori Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama, odnosno zemljama zapadnog Balkana. Trgovinski izazovi prevazilaze se uz pomoć Evropske unije prema preporukama Evropske komisije, održava se saradnja sa Oružanim snagama BiH, a naglašena je važnost rješavanja pitanja granica i razvoja migracijskog zakonodavstva.

Od ključne je važnosti da se Evropska unija i dalje fokusira na evropske integracije Bosne i Hercegovine i proširenje na cijeli Zapadni Balkan, u interesu stabilnosti i prosperiteta regije i Evropske unije.

Opredjeljenost ka Evropskoj uniji traje od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine. Brojni zakoni i dokumenti doneseni su da bi BiH na tom putu napredovala. Međutim, jasno je da, uz svu volju i pozitivne aspekte nabrojane u Dokumentu, bilo je mnogo više poteškoća. Pojedini ključni zakoni godinama su na čekanju, a dobri i prijateljski odnosi sa susjednim zemljama opisani u Dokumentu u stvarnosti su obilježeni brojnim otvorenim pitanjima i problemima. Još mnogo posla je pred bh. zvaničnicima, koji imaju visoka očekivanja od sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje. Deklarativna opredjeljenost ka EU je jasna, a valjda su na redu i konkretni potezi.

federalna.ba