HE Dabar se gradi-ekolozi upozoravaju, projekat Republici Srpskoj, šteta u Federaciji.
Od ove sedemice probijen je dovodni tunel, dug više od 12 kilometara, za Hidroelektranu Dabar na rijeci Trebišnjica. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je prisustvovao probijanju ovog tunela te se pohvalio da će elektrana u koju je investirano 350 miliona maraka već za godinu dana početi proizvoditi struju. I dok Milorad Dodik i zvaničnici RS-a u izgradnji tunela vidi veliki ekonomski uspjeh, ekolozi upozoravaju na fatalne posljedice po okoliš.
U sklopu hidroenergetskog projekta hidroelektrane Dabar, završen je dovodni tunel koji povezuje Nevesinjsko polje sa Dabarskim poljem. Ovaj projekat započet je 2016. godine, a rok za završetak radova je u mjesecu julu 2027. godine dok bi u prvoj polovini 2028. mogli očekivati proizvodnju električne energije navodi direktor hidroelekrtane Dabar, Danilo Ilić, podsjećajući da je u ovaj projekat uloženo više stotina miliona maraka.
U ovaj projekat je do sada uloženo više od 350 miliona konvertibilnih maraka vlastitih sredstava. Uvijek smo imali podršku, od 2011. godine su bitne sve podrške koje su dali i svi ljudi koji su donosili bitne odluke, od osnivanja preduzeća hidroelektrane Dabar, pa sve do danas.
Dok radnici završavaju posljednje metre betonske obloge tunela, politički vrh Republike Srpske ovaj projekat vidi kao historijski ali i ekonomski uspjeh. Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a navodi da je riječ o najvećem poduhvatu u modernoj historiji, te da tunel simbolizuje napredak i energetsku sigurnost.
Ovo će pojaćati našu ekonomsku i energetsku stabilnost i sigurnost. Ovo će omogućiti da imamo izvore iz zelene energije i sigurno pojačati sposobnost našeg javnog preduzeća i čitave Repulike Srpske da bude što više profitabilna.
No iza političkog optimizma kriju se i ozbiljni rizici. Ekološka udruženja upozoravaju da bi realizacija hidroelektrane Dabar mogla izazvati ekološku katastrofu u donjem toku hercegovačkih rijeka. Ističu kako postoje i drugi izvori za proizvodnju energije kao što su solarna energija i energija vjetra. Lejla Kusturica, direktorica Fondacije „Atelje za društvene promjene“ navodi da će ekolške posljedice ovakve proizvodnje električne energije biti sagledive tek u budućnosti ako dođe do realizacije ovog projekta.
Mi sa Federalnim ministarstvom okoliša i turizma pokušavamo da iznađemo jedno zakonsko ili pravno rješenje, kojim bi se ako se projekat ne zaustavi, mislim na „Gornje horizonte“, neko zakonsko ili pravno rješenje u kojem će Federacija da štiti svoje interese. To je volumen ili nivo na izvorištima. Projekat jeste u republici Srpskoj, a sva šteta će se dešavati u Federaciji.
Podsjećamo, projekat je bio pokrenut i u Jugoslaviji 80-ih godina prošlog vijeka, ali zbog neistraženosti podzemnih voda i bojazni šta bi nastavak projekta izazvao u prirodi nikada nije bio realizovan. Emina Veljović, direktorica Aarhus centra, navodi da će izgradnja hidroelektrane uticati na neretvantski sliv, te potencijalno dovesti do nedostatka vode u tom dijelu Hercegovine.
Dolazi do izmještanja velikih vodnih tijela iz jednog toka u drugi tok, preusmjeravaju se poznate naše pritoke u rijeku Neretvu, drugim riječima u potpunosti se mijenja hidrografija tog područja.
Tunel Nevesinje – Dabar simbol je velikih ambicija, ali i pokazatelj nesenzibilnosti vlasti prema ekologiji i stanovništvu na tom području. Dok političari u njemu vide dokaz energetske nezavisnosti, ali i profitabilnosti, stručnjaci upozoravaju da bi cijena tog napretka mogla biti visoka – ako voda, koja život znači Hercegovini bude preusmjerena bez mjere i kontrole.
Za Federalni radio Jasmina Šukalić