HDZ BiH i SNSD opet ujedinjeni - oko Inzkovog i Izbornog zakona
Nakon 5 mjeseci, koliko traje blokada vlasti, danas je Dom naroda državnog parlamenta raspravljao o toj temi. Najveće iznenađenje, čini se, bilo je prisustvo srpskih delegata. Došli i učestvovali u radu. Rasprava na trenutke burna, ali stavovi i jednih i drugih i trećih od ranije poznati i zacementirani.
Razlozi blokade možda nekima neshvatljivi, ali svima odavno poznati. Zato se umjesto razloga tražilo pitanje postoji li mehanizam da se tome stane u kraj.
“Koji je pravni osnov blokade najvišeg državnog zakonodavnog organa? Trebamo dobiti odgovor na to pitanje”, istakao je delegat Denis Bećirović (SDP).
Sjednica Doma naroda PSBiH: Sukob Denisa Bećirovića i Dušanke Majkić
Dopredsjedavajući Doma naroda BiH Bakir Izetbegović (SDA) naveo je da ih nema: “Ja mislim da nema nikakvih osnova za ono što trenutačno živimo. I jedini način da ovakve stvari više ne doživimo je propisima ih regulisati. Da što više pričamo o onome što nas vodi naprijed. O prošlosti se složiti nećemo, ali ako smo dovoljno pametni, hoćemo oko budućnosti”.
Kako se okrenuti ka budućnosti bez dijaloga, čulo se iz srpskih klupa. Čuli smo i ono što već ranije jesmo, ali utvrditi gradivo nije na odmet. Dakle, za krizu kriv je OHR, kriv je Valentin Iznko, a kada sve sumiramo, donekle i Bošnjaci - jer dijalog ne žele.
Špirić optužio Bošnjake da nisu za unutrašnji dijalog o krizi u BiH
“Ja znam da je veliko nepovjerenje unutar BiH, žao mi je što je to tako. Bošnjaci uvijek više vjeruju strancima, nego Srbima i Hrvatima”, izjavio je dopredsjedavajući Doma naroda BiH Nikola Špirić (SNSD).
Delegatkinja Dušanka Majkić (SNSD) upitala je koji je efekt Zakona: “Nametnuo i pobjegao iz zemlje da ne vidi plodove svoga rada. Ono što je dobro da su druga dva naroda rekla dosta je više. Hrvati su se izborili da se njihov glas o nemogućnosti da sami biraju svoje političke predstavnike čuje dovoljno daleko i da bude ozbiljno razmotren”.
I danas je glas Hrvata bio na istom fonu. Blokade su možda za Hrvate, odnosno HDZ BiH, pregruba riječ jer Poslovnik svi tumače i koriste kao švedski sto. Priznao je to i predsjedavajući Doma naroda BiH (HDZ BiH) Dragan Čović, pa se pozbavio ključnim problemom naroda koji predstavlja. Ne možemo, kaže, zatvarati oči, na stvarima koji se tiču nekog drugog: “Kada neko kaže da želi ugasiti jedan dom, ovaj dom, zato što misli lakše donositi odluke – ta to znači. To bi, recimo, u Federaciji značilo da dominantna većina može sve odluke donijeti, kada se naljuti, u Vladi FBiH bez ikoga, u Zastupničkom domu bez ikoga - onda bi se još trebali osloboditi Doma naroda i sve je riješeno”.
Dom naroda: Prilikom rasprave pomenuto i pitanje izmjene Izbornog zakona
A Srbi i Hrvati su svoje na kraju pretočili na papir. Zajedno 9 želja, odnosno zahtjeva. Od toga su dvije HDZ-ove prošle. Prva je poziv na dijalog, radi rješenje aktuelne krize. Druga je poziv na hitno usaglašavanje izbornih modela, kojim bi se osiguralo legitimno predstavljanje. Treća želja, kojim se odbacuju i ne priznaju članovi CIK-a BiH, nije prošla. Bar za sada. Ide na usaglašavanje. No, nade nema za SNSD-ov zaključak kojim odbacuju OHR i visoki predstavnika. Nada i dalje, ipak, postoji za preostalih 5. Među njima - da odluka Valentina Inzka bude poništena, a Vijeće ministara BiH donese novi, s naglaskom na tragični sukob. Jedan od zaključaka odnosi se i na državnu imovinu, tj. da se entiteti sporazumom dogovore ko će njome upravljati.
Zaključci će biti usvojeni u skladu s Poslovnikom, podsjeća Špirić.
Stvari su jasne. Želje, odnosno zaključci HDZ-a i SNSD-a idu Kolegiju na usaglašavanje. Ako tamo ne dobiju podršku, što je očekivano, proći će, izvjesno je, na novom krugu glasanja u Domu naroda. Jer, da bi pali, potrebne su 2/3 glasova, kojih, uz Srbe i Hrvate, Bošnjaci nemaju. Dakle, koalicioni partneri opet dobijaju šta žele.
federalna.ba