Haški sud: Srbija ne odgovara na pitanja o procesu Šešelju za nepoštovanje suda

Haški sud objavio je da Srbija ne odgovara na njegova pitanja o napretku u ustupljenom procesu protiv lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, optuženog za nepoštovanje tog suda. To piše u majskom izvještaju Dagmare Albrecht koju je haški sud, pošto je proces protiv Šešelja u februaru 2024. ustupio pravosuđu Srbije, imenovao da taj postupak prati i posmatra.

U redovnom izvještaju predsjednici haškog suda Gracieli Gatti Santani, Albrechtova je, krajem maja, napisala da je "poslala brojne e-mailove Ministarstvu pravde Srbije", tražeći informacije o preliminarnim koracima u postupku protiv Šešelja na čiju su joj neophodnost u jesen prošle godine ukazali srbijanski tužioci i zvaničnici tog ministarstva. Albrechtova je precizirala je joj je te informacije, tokom susreta u Beogradu u novembru 2025, obećao "pomoćnik ministra iz sektora za međunarodne odnose i strateško planiranje".

"Do danas, nisam dobila nikakav odgovor na te e-mailove", naglasila je zvaničnica haškog suda, uz napomenu da je od Ministarstva pravde odgovor ponovo tražila i krajem aprila. Prema izvještaju, Albrechtova je i od Tužilaštva za ratne zločine u Beogradu, krajem aprila ove godine, zatražila da se izjasni da li još čeka na "preliminarno mišljenje" Ministarstva pravde o procesu protiv Šešelja.

"Zatražila sam, takođe, i informacije o tome da li Tužilaštvo za ratne zločine trenutno namjerava da preduzme dalje postupanje u vezi sa ustupljenim predmetom. Na dan 18. maja, ponovo sam zatražila te informacije", napisala je Albrechtova, sugerišući da odgovore nije dobila. U zaključku izvještaja, Albrechtova je naznačila da "prema dostupnim informacijama, predmet protiv Šešelja i drugih još čeka na preliminarno mišljenje Ministarstva pravde". Ona je naglasila i da namjerava da posjeti Beograd i razgovara sa pravosudnim zvaničnicima, ako oni budu dostupni.

Albrechtova je se sa zvaničnicima Ministarstva pravde i tužiocima u Beogradu posljednji put sastala u novembru 2025. Kako je kasnije izvijestila sud u Hagu, u Tužilaštvu za ratne zločine su je, 18. novembra prošle godine, obavijestili da su, u skladu sa zakonom, od Ministarstva pravde zatražili "preliminarno mišljenje" da li bi suđenje Šešelju moglo biti proces za politički delikt i da li bi moglo "narušiti suverenitet, bezbjednost i javni red" u Srbiji.

Tužilaštvo je, kako je tvrdilo, taj zahtjev Ministarstvu pravde poslalo 10. februara 2025.

Tužioci u Beogradu su prošle jeseni Albrechtovoj rekli i da mogu nastaviti rad na predmetu Šešelj samo ako mišljenje Ministarstva pravde bude pozitivno da se Šešelju neće suditi za politički delikt i da to neće ugroziti suverenitet, bezbjednost i javni red u Srbiji. "Negativno mišljenje Ministarstva pravde spriječilo bi dalji rad (tužilaca) na ovom predmetu", prenela je Albrechtova stav Tužilaštva za ratne zločine.

Sutradan, 19. novembra prošle godine, Albrechtovoj je, međutim, pomenuti pomoćnik ministra pravde tvrdio da to ministarstvo nije dobilo zahtjev Tužilaštva za ratne zločine da se izjasni o dva navedena preduslova. Isti zvaničnik je rekao i da, po Zakonu o saradnji s Haškim tribunalom, Viši sud u Beogradu, prije mišljenja Ministarstva pravde, mora da utvrdi da li je ispunjen niz drugih preduslova za suđenje Šešelju.

Ako sud utvrdi da ti preduslovi nisu ispunjeni, Ministarstvo pravde, po tumačenju tog zvaničnika, ne mora dati mišljenje koje mu je tražilo Tužilaštvo za ratne zločine, napisala je zvaničnica haškog suda. U novembru prošle godine, Albrechtovu je primio i neimenovani predsjednik Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu koji joj je rekao da o predmetu Šešelj nije dobio nikakve informacije od Ministarstva pravde, ni od Tužilaštva za ratne zločine.

Pored Šešelja, za nepoštovanje haškog suda optuženi su zvaničnici SRS Miljan Damjanović, Miroljub Ignjatović, Ljiljana Mihajlović i Ognjen Mihajlović. Optužnica ih tereti za "hotimično ometanje sprovođenja pravde, otkrivanje povjerljivih informacija o zaštićenim svjedocima", kao i za to što su "propustili da se povinuju nalozima suda da prestanu da objavljuju povjerljive materijale". Povjerljive podatke, optuženi su, po tužiocima, objavili i širili preko Šešeljevih knjiga, ali i posredstvom internet stranica.

Haški sud je optužnicu protiv Šešelja i četvoro radikala podigao 11. augusta 2023. U podnescima sudu u Hagu, prije nego što je donesena odluka o ustupanju procesa Srbiji, svi optuženi su obećali da će se "pojaviti pred relevantnim domaćim vlastima kada budu pozvani".

Ukoliko srbijansko pravosuđe ne bude sprovelo postupak protiv Šešelja i saoptuženih, sud u Hagu ima pravo da ponovo preuzme taj proces, a Srbija je obavezna da optužene preda tom sudu.

federalna.ba/Beta