Hašimbegović: Situacija u Ukrajini podsjeća na Balkan 90-ih

U posljednjem ovosedmičnom izdanju Rezimea razgovarali smo sa Elmom Hašimbegović, direktoricom Historijskog muzeja.

Kaže da građani BiH koji su prošli rat ovdje jako dobro mogu prepoznati strahove Ukrajinaca.

"Reakciju državnog vrha je suvišno komentarisati. Potpuno očekivano. Mislim da je jako važno da akademska zajednica, javnost, pojedinci, kolektivi, grupe reaguju na način na koji to mogu. Ako ništa da podignu svoj glas u vidu protesta, kojih vjerujem da će biti. Imam svježe iskustvo i zbog rada na izložbi u proteklom periodu. Radili smo tematsku postavku koja upravo govori o solidarnosti Evrope, međunarodne zajednice prema BiH i njenim građanima u periodu rata '92-'95. Bilo je važno postaviti tu izložbu, između ostalog i da vidimo da nije međunarodna zajednica samo jedan glas predsjednika, lidera država, nego i glas malih ljudi, akademske zajednice, kulturne zajednice, općenito javnosti koja nije ostala pasivna u toku perioda '92-'95. nego je različitim formama solidarnosti pokazivala podršku prema BiH. Razlog nam je bio i da prikažemo neki historijski pregled tih događaja, da tim ljudima na neki način jednom izložbom zahvalimo, ali i da pokažemo šta je solidarnost danas."

Navodi da slike i videosnimci koji dolaze iz Ukrajine vrlo podsjećaju na '90. godine.

"Snimke građana sa porodicama, sa malom djecom koji traže skloništa u metroima. Dakle vrlo, vrlo poznate fotografije. Naša izložba "Opkoljeno Sarajevo" se bavi upravo tim malim ljudima i njihovim svakodnevnim životima, opet sa ciljem i da prikažemo jedan historijski period, ali i da pošalje neku univerzalnu poruku iz BiH."

Osjećam ljutnju i frustraciju jer posjetiteljima ne možete omogućiti uslove kakve treba jedan muzej da pruži 

Hašimbegović ističe da im se u Muzeju čini da nismo ni izašli iz rata ili nekih ratnih okolnosti.

"Kad izađete vani vidite da život ide dalje, da sve blješti, sjaji, sve je toplo. U zgradi Historijskog muzeja BiH to nije bio slučaj i onda je nama bilo vrlo čudno izaći u tu realnost koja nije bila realnost uposlenika koji su ogrnuti debelim jaknama, čarapama, cipelama, u zimskom periodu kao da idemo na planinu, a ne na radno mjesto. Osjećam ljutnju i frustraciju jer posjetiteljima ne možete omogućiti uslove kakve treba jedan muzej da pruži da bi imali potpun doživljaj sadržaja koji želimo pokazati, a ne da skrećemo pažnju na hladnoću."

O obnovi zgrade Historijskog muzeja BiH, kaže: "To je objekat koji nakon rata nikada nije ozbiljnije obnovljen. Historijski muzej je, poptuno nezasluženo, potpuno zanemaren u toj priči kada je aktuelno bilo renoviranje zgrada, obnova grada generalno. U protekloj godini smo uspjeli riješiti pitanja administrativnog dijela zgrade i taj dio je sređen."

Smatra da bi izgradnja muzejske četvrti bio fantastičan poduhvat.

"Imamo i priču o izgradnji ceste kroz tu potencijalnu četvrt. Moje nade leže u tome da je to priča koja je stara već 40 godina sigurno i da se nikad nije realizirala. Poznavajući hitnost, ažurnost struktura vlasti danas, to mi je jedina nada da nešto što se planiralo neće biti realizirano. Mislim da struka nije uspjela da svojim glasom zaustavi gradnju ove saobraćajnice. Ona je i dalje u zvaničnim planovima."

Muzej već 30 godina svake godine kreće od 0

Na pitanje koliko je naslijeđe koje Muzej baštini razlog za dodatno zanemarivanje te institucije, odgovara: "To je jedno neželjeno naslijeđe danas. Prvih godina nakon rata, nakon transformacije u svakom pogledu, Muzej je pokušavao neko vrijeme, zapravo borio se na koji način sa svim tim svojim naslijeđem da se nosi. Da li da ga potpuno sakrije pod tepih i ne govori mi smo danas Historijski muzej BiH sa nekim kontinuitetom od srednjeg vijeka do današnjeg doba, potpuno zanemarujući da je većina kolekcija vezana za 20. stoljeće i za antifašističko naslijeđe. Danas se mi u Muzeju malo drugačije bavimo kolekcijama, odnosno pokušavamo da ono što imamo, ono što je naše naslijeđe i tradicija Muzeja revolucije zapravo iskoristimo u današnje vrijeme i da je koristimo kao jedan važan resurs."

Hašimbegović kaže da Muzej već 30 godina svake godine kreće od 0.

"Svake godine moramo izmišljati način na koji možemo zatvoriti finansijski godinu, na koji način obezbijediti platu za 16 uposlenika Historijskog muzeja BiH, za tekuće troškove, za plaćanje poreza državi. Grantovi su sastavni dio priče i problema koji nas čeka svake godine. Mi ni u jednom trenutku nismo sigurni da li će grantovi biti raspisani i da li će donosioci odluka koji ocjenjuju te grantove, procijeniti da ovih sedam institucija zaslužuju da dobiju grantovska sredstva."

O nagradi francuske Vlade ističe da je to i čast i obaveza.

federalna.ba