Hadžić za FR: Novac dijaspore je enormna finansijska injekcija u ekonomiju BiH

Početak godine, inflacija u zamahu. Hoće li pomoći radnicima u 2026. godini u iznosu od 300 konvertibilnih maraka biti rješenje? Da li s povećanjem penzija, penzioneri lakše žive? Kakva su realna očekivanja i realna rješenja? Koja će biti cijena rada ove godine te da li imamo samo privremena rješenja za dugotrajne probleme? Za Federalni radio govori Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

Očekivana inflacija u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, prema procjeni Centralne banke, iznosi 3,20 posto, uz najavu postepene stabilizacije u narednom periodu. Međutim, možete li nam reći da li je to realno ili ipak možemo očekivati znatno veće poskupljenje svih vrsta roba? Da li će osnovne životne potrebe biti luksuz?

“Ovo što ste spomenuli, to su uvijek projekcije i očekivanja. Dakle, pod uslovima da se nivo ekonomske aktivnosti odvija prema trenutnim nekim okolnostima. Uvijek je teško prognozirati koliki može biti nivo inflacije, jer znamo kako se brzo neke geopolitičke odluke donose širom svijeta. Na primjer, hipotetički, kada bi došlo do nekog novog sukoba na Bliskom istoku, to bi odmah dovelo da rasta cijena energenata, nafte, naravno, o kojoj smo mi uvozno ovisni. To drugim riječima znači automatski rast cijena u BiH, nešto slično, ne možda takvog u obima kojeg smo vidjeli prije par godina, ali bi definitivno dovelo do rasta cijena energenata, a onda posljedično i lančano poskupljenje svih životnih namirnica. Međutim, na sceni se dešava konstantni rast cijena. Mnogi prehrambenih proizvodi su dosta skuplji nego prethodnih godina. Kada se kaže tri procenta, to je tri procenta u odnosu na 2025, prošlu godinu rasta. Cijene se nikada ne vraćaju na prethodni nivo, one rastu uvijek, a u nekom prosjeku, to bi bilo nešto malo niže u odnosu na nivo inflacije koju smo imali prethodne godine. Međutim, naše stvarne plate ne rastu i ne prate baš tako taj rast cijena. Vidjeli smo i da su isplaćene uvećane penzija i Vlada je odobrila ovu neoporezivu pomoć zaposlenima do tri stotine konvertibilnih maraka.”

Isplaćene su uvećane penzije, a Vlada je odobrila neoporezivu pomoć. Hoće li to povećati kupovnu moć radnika koji žive od minimalne plate i penzionera ili će je, da tako kažemo, „ugušiti“ inflacija?

“Ono što smo mogli vidjeti jeste da ove godine nije došlo do rasta minimalne plate kakav je zabilježen u prošloj godini, što je dijelom bilo i očekivano, jer da dvije godine zaredom imamo tzv.

šok efekt, to bi u potpunosti ugušilo privredu, jer privreda ima i dalje visoko poresko opterećenje. Očekujemo u ovoj godini da će možda ova neoporeziva pomoć biti bolje iskorištena od strane poslodavaca u ovoj godini u odnosu na prethodnu. U ovoj godini može biti za njih neki vid pogodnosti, jer neće morati plaćati dodatne poreske obaveze na tih do 300 konvertibilnih maraka. U svakom slučaju, to može povećati raspoloživi dohodak radnika,  pitanje je samo koji će poslodavci iskoristiti tu mogućnost, a koji neće. Vezano za penzionere, vidjeli smo da je u ovoj godini planirano značajnije povećanje, u ukupnom iznosu - dva puta oko 17%, što će značajno poboljšati status penzionera. Međutim, moramo biti oprezni, to neće biti u apsolutnim iznosima isto povećanje za sve penzionere. Ovdje želim kazati da, bez obzira koliko god to za neke penzionere bilo skromno i simbolično, za državu će to biti značajno finansijsko opterećenje. Opasno je da različite socijalne kategorije, posebno finansiranje penzija, finansiramo dugom. Penzija, naravno, nikada neće biti ugrožena u drugom isplatnom redu, međutim, druge kategorije koje dolaze iza mogu osjetiti teškoće ili kašnjenja u različitim isplatama.”

U Bosnu i Hercegovinu je za devet mjeseci prošle godine zabilježen priliv ličnih transfera iz inostranstva u iznosu od 3,26 milijardi konvertibilnih maraka. Kakvo je u ovom trenutku realno stanje BiH? Da li smo svjedoci sve većeg jaza između građana koji žive na granici egzistencije i onih koji su, iako ih je mali broj, ekstremno bogati?

“To čini negdje oko 10-11 procenata našeg bruto domaćeg proizvoda, što je enormna finansijska injekcija u ekonomiju BiH.  Bez tog novca, ja vjerujem da bi mnogi naši stanovnici, posebno penzioneri, ne znam uopšte ni kako bi ne preživjeli. To je ono što je registrovano. Taj iznos je znatno veći. Ako znamo da dio naše dijaspore i novac nosi sa sobom, posebno tokom praznika i ljetnih mjeseci. Bojim se da bismo bez toga imali veliki jaz između onih koji solidno zarađuju i onih koji preživljavaju. Na neki način, naša dijaspora možda nesvjesno, indirektno, održava taj vid socijalnog mira u BiH.”